Uoči parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji 4. srpnja ankete predviđaju jasan ishod: vladajuća Konzervativna stranka mogla bi doživjeti katastrofalan poraz. Čini se da je poslije 14 godina provedenih u oporbi Laburistička stranka spremna za povratak u vladu i to s ogromnom većinom.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je glavni razlog frustracije građana zbog gospodarske situacije. Prema istraživanju centra Pew Research, samo 22 posto glasača smatra da je gospodarstvo Velike Britanije u dobrom stanju, piše Deutsche Welle.

To mišljenje dijele čak i uvjereni pristaše Konzervativne stranke. Dok je 2017. godine oko 75 posto birača te stranke pozitivno ocjenjivalo stanje u gospodarstvu, ta brojka je sada pala na 27 posto.

Par teških godina
To nije dobra vijest za stranku koja je imala desetljeće i pol da zemlji nametne svoju ekonomsku viziju. Ipak, vlada ukazuje na neke umjereno pozitivne privredne podatke iz posljednjih nekoliko mjeseci. “Poslije nesumnjivo par teških godina kroz koje je zemlja prošla, sada stvari počinju ići na bolje. Vraća se povjerenje u gospodarstvo i u zemlju”, rekao je premijer Rishi Sunak.

U prvom kvartalu 2024. ekonomija Velike Britanije izašla je iz recesije i to s 0,6 posto većim rastom nego što se očekivalo. Po prvi put u posljednje tri godine inflacija je pala na proklamirani cilj britanske središnje banke Bank of England od dva posto.

Andrew Goodwin iz Oxford Economicsa potvrđuje da postoje znakovi oporavka. “U usporedbi s posljednjih nekoliko godina gospodarstvo je relativno dobro. Rast je održiv, iako to nije tempo koji se obično viđa u ranim fazama oporavka”, rekao je Goodwin za DW. No ukazuje da takvi detalji nisu velika tema u predizbornoj kampanji.

“Ekonomska politika baš ne privlači birače i stranke su se uglavnom fokusirale na druga pitanja. Ipak, pritisci zbog troškova života i nedovoljnog financiranja javnih usluga dva su ključna faktora koji stoje iza želje birača da dođe do promjene”, kaže.

Creon Butler, šef odjela za globalnu ekonomiju i financije u Chatham Houseu, također smatra da privredna klima motivira birače, posebno inflacija. I on potvrđuje da je financiranje javnih usluga vrlo važno za građane.

Oni vide kakve su posljedice lošeg stanja u privredi Nacionalne zdravstvene službe (NHS), ali i za čitav niz drugih službi, od policije, preko lokalnih vlasti, do izdataka za prometnice i dalje. Dakle, ono što javnost vidi posljedicu lošeg gospodarskog učinka, što znači da vlada nema dovoljno novca za trošenje ključnih javnih usluga”, kaže Butler.

Različit odnos prema EU
Glavno pitanje za sljedeću vladu bit će javna ulaganja. U nedavno objavljenoj analizi britanskog Instituta za fiskalne studije predviđa se da će ulaganja u javni sektor pasti s očekivanih 2,4 posto BDP-a u ovoj godini samo 1,8 posto do 2028. “Čini mi se da javnost političkih stranaka ne može čuti kompletnu priču o zaista teškim odlukama koje moramo donijeti”, kaže Butler.

I dok dvije stranke raspravljaju oko različitih pitanja, uključujući i to kako povećati produktivnost i rast BDP-a, mnogi komentatori ističu da se njihove ekonomske politike i ne razlikuju mnogo.

Butler smatra kako izgleda da poslije 14 godina konzervativaca bude formirana laburistička vlada znači da možda ipak dolazi do suštinske ekonomske promjene. “Važno je ne podcijeniti činjenicu da bi sveukupni pristup bio vrlo različit, jer je i njihova filozofija drugačija”, rekao je.

Butler ocjenjuje da se Laburistička stranka suštinski razlikuje od konzervativaca na tri područja, ulozi javnog sektora, regulativi i odnosu prema EU. Razne studije pokazale su da je BDP Velike Britanije danas između dva i tri posto manje nego što bi bio da se Brexit nije dogodio.