Njemački industrijski čelnici ukazali su da se gospodarski rast u zemlji još nije razmahao budući da pandemija COVID-a i dalje stvara veliku neizvjesnost. Siegfried Russwurm, predsjednik Njemačke federacije industrija (BDI), rekao je da su knjige narudžbi pune, ali da proizvodnja nije u stanju držati korak s potražnjom.

Upozorio je i da s obzirom na ograničenja povezana s pandemijom i zastoje u opskrbi koji utječu na mnoge sektore, postoji opasnost učestalih prekida u aktivnostima i u ovoj godini.

Ne privlače kompanije
Iz BDI-ja su naglasili da zastoji u opskrbi posebno teško pogađaju tvrtke u automobilskom, električnom i sektoru strojeva, što će po njihovim proračunima srezati stvaranje vrijednosti u industriji u ovoj godini za više od 50 milijardi eura.

U pogledu gospodarskog oporavka su ‘oprezno optimistični’ te očekuju rast od 3,5 posto u 2022. godini. Prognoziraju da će proizvodnja rasti 4,5 posto, što znači da bi bila oko 6 posto niža nego 2018. godine. Izvoz bi trebao porasti za četiri posto. Predsjednik Njemačke federacije industrija istaknuo je da je pandemija i dalje glavni problem tvrtkama jer stvara neizvjesnost, pa je i priželjkivani postpandemijski uzlet izostao.

Nestašica mikročipova, komponenti i sirovina će još dugo utjecati na proizvodnju, dodali su iz udruge i pozvali političare da pronađu rješenja za izazove s kojima s gospodarstvo suočava.

“Njemačka sve teže privlači i domaće i inozemne kompanije s obzirom na visoke troškove energije, sporu digitalnu transformaciju, nedostatna ulaganja u infrastrukturu i visoke poreze”, upozorio je Russwurm.

Poskupljenje sirovina
Usporeni gospodarski rast u Njemačkoj prati i porast veleprodajnih cijena. One su u prosincu bile više 16,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, nakon 16,6-postotnog skoka u studenome, najsnažnijeg od 1962. godine.

U Destatisu, njemačkom saveznom zavodu za statistiku, kao glavni razlog ovako snažnog dvoznamenkastog rasta spominju poskupljenje sirovina i intermedijarnih dobara, napomenuvši da su veleprodajne cijene naftnih derivata porasle 50,6 posto.

Rast je ipak bio neznatno blaži nego u studenome kada su poskočile 62,4 posto. Na mjesečnoj razini rast cijena naglo je usporio, na samo 0,2 posto, nakon 1,3-postotnog skoka u studenome, ističu iz Destatisa.

U cijeloj 2021. godini veleprodajne su cijene u prosjeku bile 9,8 posto više nego u 2020., što je njihov najveći rast od naftne krize 1974. godine.

Motor rasta bio je skok cijena naftnih derivata, za 32 posto, a u statističkom uredu izdvajaju i nisku poredbenu osnovicu u 2020. godini kada su cijene mnogih sirovina bile niske zbog koronakrize.