Nakon što je početkom tjedna indijski premijer Narendra Modi produžio mjere suzbijanja epidemije koronavirusa do 3. svibnja, tamošnja središnja banka (RBI) u petak je dodatno ubrizgala likvidnost u financijski sustav.

Međutim, s obzirom da su mjere karantene zaustavile aktivnosti dvije trećine gospodarstva, analitičari smatraju da će Modijeva vlada uskoro morati izaći s dodatnim poticajima.

Sniženje repo stope

Kako piše Reuters, RBI je po drugi put u tri tjedna snizio povratnu repo stopu kako bi destimulirao komercijalne banke da drže novac umjesto da ga plasiraju u oporavak gospodarstva. Kako je na videokonferenciji objavio guverner Shaktikanta Das, repo stopa je snižena za 25 baznih bodova na 3,75 posto. Ta je stopa 27. ožujka srezana za čak 90 baznih bodova. Od kraja ožujka ekonomska situacija u nekim područjima “strmoglavo se pogoršala”, izjavio je Das.

Indijske banke u posljednjih nekoliko kvartala iznimno su suzdržane u kreditiranju tamošnjih kompanija s obzirom na naznake usporavanja ekonomskog rasta. Naime, BDP jedne od najbrže ekonomski rastućih država svijeta prošle je godine ojačao 4,7 posto. Iako se za zapadnjačke standarde radi o vrlo snažnom rezultatu, lanjski rast indijskog gospodarstva najsporiji je u zadnjih šest godina.

K tome, stopa nezaposlenosti dosegla je najvišu razinu u zadnjih 45 godina, a industrijska proizvodnja u osam ključnih sektora krajem prošle godine pala je 5,2 posto – najviše u zadnjih 14 godina. Zamrzavanje ekonomije posljednjih nekoliko tjedana strahove među indijskim bankarima samo dodatno povećalo.

Naime, banke su u posljednjih nekoliko dana “sklonile” kod RBI-a više od 6 bilijuna rupija (78,4 milijarde dolara). Iako je Modijeva vlada uvela financijsku podršku, kao i opskrbu hranom i drugim osnovnim potrebama za ranjiv dio društva, s proračunom od 22 milijardi američkih dolara, ekonomski analitičari smatraju da će biti potrebno daleko veći paket poticaja kako bi se oživjelo gospodarstvo.

Zemlja od 1,3 milijarde ljudi u karanteni je već tri tjedna, a broj zaraženih prešao je brojku od 10.000 ljudi. Od uvođenja karantene rade samo neophodne službe, poput opskrbe vodom i električnom energijom te trgovine hranom. Sve ostale trgovine, tvornice, obrtničke radionice, uredi i tržnice su zatvorene, kao i javni gradski i međugradski prijevoz. Zaustavljeno je i građevinarstvo.

Osim industrije, poljoprivrednici su također osjetljivi na negativne posljedice karantene. To nije zanemariva stavka s obzirom da poljoprivreda doprinosi s gotovo 265 milijardi dolara cijelom gospodarstvu. Vlada je stoga najavila da će poljoprivrednicima ovoga mjeseca unaprijed isplatiti 2000 rupija (30 dolara) kako bi se lakše othrvali novonastaloj situaciji.

“Taj će novac biti nedovoljan s obzirom da je izvoz zaustavljen. Cijene će u gradovima rasti, a u ruralnim područjima padati jer farmeri neće biti u mogućnosti prodati svoje proizvode”, ističe za BBC ekonomist Aran Kumar.

Valja naglasiti kako je epidemija izbila u nanezgodnijem trenutku – većina usjeva je ubrana i čeka kupce. Procjene tamošnjih analitičara s kraja ožujka govorile su da je uvođenjem mjera karantene “umrtvljeno” 75 posto indijskog gospodarstva. Sukladno tome, japanska banka Nomura predviđa da će indijski BDP u drugom tromjesečju pasti malo više od 6 posto.

Odgovor prije WHO-a

Inače, odgovor Indije na pandemiju počeo je i prije nego što je krajem siječnja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, tvrde iz indijskog veleposlanstva za Poslovni dnevnik. Slučaj Indije jedinstven je ne samo zbog  velikog broja stanovnika, već i zbog savezne strukture, raznolikosti jezika te običaja, kao i zbog zdravstvenih pitanja kojima se uglavnom bavi država, a ne pojedine savezne države unutar Indije. Ipak, kao rezultat proaktivnih mjera, broj ljudi koji su izgubili živote vezane uz COVID-19 iznosi tek oko 400, unatoč tome što je prvi slučaj u Indiji otkriven već 30. siječnja.

Indija je započela nadzor na graničnim kontrolnim točkama već 17. siječnja, nakon čega su 5. veljače uslijedila vizna i putnička ograničenja, koja su dodatno proširena 11. ožujka, prije krajnje odluke o zabrani svih dolaznih letova 19. ožujka. Također su svi dolazni putnici praćeni putem nacionalnog mrežnog  portala za nadzor.

U cijeloj zemlji je uvedena 25. ožujka trodnevna karantena, koja je u međuvremenu produljena do 3. svibnja. Čak i prije karantene, pojedini dijelovi zemlje započeli su s restriktivnim mjerama, a jedinstvenim policijskim satom 19. ožujka postignut je javni konsenzus.

Blokada je prepoznata kao najstroža u cijelome svijetu. Karantena je popraćena državnim nastojanjem kako bi se  poboljšala medicinska pripravnost, bilo u pogledu laboratorija za testiranje, dostupnosti bolničkih kreveta, pružanja kritičnih centara za njegu, distribucije osobne zaštitne opreme ili dostupnosti osnovnih lijekova. Zasebno su poduzimani koraci za rješavanje utjecaja karantene.

Uspostavljeni su posebni kampovi i skloništa za milijune dnevnih migranata koji rade u drugim dijelovima zemlje, a uspostavljena je i široka mreža za distribuciju hrane. Razvijena je i pokrenuta jedinstvena aplikacija za praćenje mobilnih uređaja “Aarogya Setu”, koja formira korisničku bazu podataka i kreira mrežu podataka za upozorovanje građana i vlade o potencijalnim žrtvama koronavirusa. Unutar posljednja dva tjedna je preko 50 milijuna korisnika skinulo aplikaciju.