Nedavni potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s carinama izazvali su globalnu pomutnju i postavili pitanje granica njegove moći u oblikovanju trgovinske politike. Nakon što je uveo drastične carine na uvoz iz većine zemalja, Trump je unutar samo 24 sata napravio zapanjujući preokret, privremeno ih ublaživši za mnoge partnere, dok je istovremeno pojačao pritisak na Kinu. Ovaj “cik-cak” pristup ostavio je svjetske lidere i poslovne krugove u nedoumici, pitajući se može li predsjednik doista tako nepredvidivo i stalno mijenjati carinske odluke.

Nagli preokret koji je uzdrmao tržišta

Početkom travnja 2025., Trumpova administracija uvela je visoke “recipročne” carine na uvoz iz desetaka zemalja, uz već postojeću opću carinu od 10% na gotovo sav uvoz. Kina je bila posebno pogođena, s carinom podignutom na 104%. Ovi potezi izazvali su najintenzivniju financijsku nestabilnost od početka pandemije COVID-19, brišući bilijune dolara s burzi i uzrokujući zabrinjavajući rast prinosa na američke državne obveznice.

Manje od 24 sata kasnije, Trump je najavio 90-dnevnu pauzu u primjeni povišenih carina za većinu zemalja koje nisu uzvratile istom mjerom. Objasnio je novinarima kako je smatrao da su ljudi “malo pretjerali” i postali “yippy” (termin iz golfa za nervozne igrače). Priznao je: “Morate biti fleksibilni.” Globalne burze reagirale su trenutačnim i snažnim rastom; Dow Jones skočio je za gotovo 3000 bodova, a Nasdaq za preko 12%.

Oporavak tržišta

Povijesni skok Wall Streeta kakav se nije dogodio 17 godina

Administracija je pokušala prikazati ovaj preokret kao unaprijed smišljenu strategiju. Ministar financija Scott Bessent ustvrdio je da je to bio plan od samog početka kako bi se stvorio “maksimalni pregovarački pritisak” i natjerale zemlje za pregovarački stol. “Mogli biste čak reći da je namamio Kinu u lošu poziciju,” izjavio je Bessent.

Međutim, sam Trump je kasnije dao naslutiti da je tržišni kaos, posebice kretanja na tržištu obveznica, utjecao na njegovu odluku. “Gledao sam tržište obveznica,” rekao je. “Vidio sam sinoć kako su ljudi postali pomalo nervozni (‘queasy’).” Priznao je da je odluka donesena “prilično rano jutros” i da je napisana “iz srca”, bez konzultacija s odvjetnicima, što dodatno baca sumnju na tezu o dugoročnoj strategiji. Ovaj raskorak između objašnjenja ministra i predsjednika samo je produbio percepciju nepredvidljivosti.

Pravni okvir i predsjedničke ovlasti

Postavlja se ključno pitanje: Ima li američki predsjednik uopće ovlasti tako često mijenjati carinske odluke? Odgovor je potvrdan, ali uz važna ograničenja. Predsjednik SAD-a doista posjeduje značajne ovlasti u području trgovinske politike, koje su mu često delegirane zakonima koje je donio Kongres (poput Zakona o trgovini iz 1974. ili Zakona o širenju trgovine iz 1962.). Ti zakoni omogućuju predsjedniku uvođenje carina u određenim okolnostima, primjerice radi zaštite nacionalne sigurnosti ili kao odgovor na nepoštene trgovinske prakse drugih zemalja.

Međutim, te ovlasti nisu apsolutne. Ustav SAD-a daje Kongresu primarnu ovlast “reguliranja trgovine sa stranim državama”. Kongres može donijeti zakone koji ograničavaju predsjednikovu diskreciju ili čak poništiti njegove carinske mjere. Nadalje, predsjedničke odluke o carinama podložne su sudskom preispitivanju, gdje sudovi mogu odlučiti jesu li odluke u skladu s postojećim zakonima i Ustavom.

Politički i ekonomski pritisci također igraju veliku ulogu. Domaće industrije, potrošači, ali i međunarodni partneri mogu vršiti pritisak na predsjednika da promijeni smjer. Kao odgovor na Trumpove poteze, već su se pojavili prijedlozi zakona u Senatu koji bi ograničili predsjedničke ovlasti, zahtijevajući odobrenje Kongresa za carine unutar određenog roka (npr. 60 dana), inače bi one prestale važiti.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Posljedice nepredvidljivosti

Konstantno mijenjanje pravila igre, kako ga opisuju analitičari poput Daniela Russela iz Asia Society Policy Institute, stvara “nepredvidljivost koju tvrtke i vlade mrze”. Iako su mnoge zemlje pozdravile 90-dnevno odgađanje kao “privremenu odgodu izvršenja”, opći osjećaj nesigurnosti ostaje. Tvrtke poput Walmart priznaju da je zbog “vrlo fluidne” situacije teško predvidjeti troškove i planirati nabavu.

Ta neizvjesnost može dovesti do usporavanja poslovnih investicija i potrošnje kućanstava, kako pokazuju neka istraživanja. Paradoksalno, neki analitičari (prema The New York Times) sugeriraju da bi Trumpova nepredvidljivost mogla čak učiniti Kinu privlačnijom za neke tvrtke, jer unatoč visokim carinama, nudi određenu stabilnost u usporedbi s naglim promjenama američke politike prema drugim azijskim zemljama. Dugoročno, ovakav pristup može narušiti povjerenje u SAD kao stabilnog ekonomskog partnera.

Donald Trump, kao predsjednik SAD-a, ima zakonske ovlasti mijenjati carinsku politiku, no ta moć nije neograničena i podložna je kontroli Kongresa, sudova te političkim i ekonomskim pritiscima. Njegov recentni nagli preokret pokazuje da je spreman koristiti te ovlasti na vrlo dinamičan i nepredvidiv način, često reagirajući na trenutne tržišne ili političke okolnosti. Dok administracija to pokušava prikazati kao dio pregovaračke strategije, posljedice takvog pristupa su stvarna ekonomska nesigurnost i otežano planiranje za tvrtke i vlade diljem svijeta, ostavljajući otvoreno pitanje kakav će biti sljedeći Trumpov potez u globalnom trgovinskom ratu.