Globalne kompanije sve se više okreću recikliranju u okviru kružne ekonomije, no analiza pokazuje da takav trend neće previše pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Kako piše Deutsche Welle, prošloga je tjedna njemačka gumarska kompanija Continental objavila da će od iduće godine početi koristiti prerađeni poliester iz recikliranih plastičnih PET boca.

Važan korak naprijed

Poliester je vrsta plastike koja se koristi u proizvodnji automobilskih guma, a uobičajeno se proizvodi iz sirove nafte i prirodnog plina. U laboratorijskim testiranjima, kao i onima na cesti, gume s ugrađenim recikliranim poliesterskim vlaknima pokazuju jednake vozne osobine kao i one s poliesterom od nafte i plina. Inače, za set od četiri gume potrebno je reciklirati 60 PET boca.

“Korištenjem recikliranog poliestera, napravili smo još jedan važan korak u pravcu kružne ekonomije”, kaže Andreas Topp, Continentalov direktor materijala, procesnog razvoja i industrijalizacije.

Podsjetimo, kružna ekonomija je ekonomski sustav čiji je cilj zadržati proizvode i sirovine u korištenju što je moguće duže, čime se smanjuje količina otpada, a povećava učinkovitost kompanija.

Procjene Svjetskog gospodarskog foruma pokazuju kako bi široko rasprostranjeno korištenje ovog modela do 2030. donijelo globalne ekonomske koristi od 4,5 bilijuna dolara. Njemački proizvođač guma posljednja je u nizu svjetskih kompanija koje se ozbiljnije krenule u recikliranje.

Prošlomjesečna studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) zaključila je kako proizvodnja plastike rezultira zabrinjavajućim emisijama ugljičnog dioksida, što doprinosi klimatskim promjenama. Primjerice, proizvodnja tone plastike generira gotovo dvije tone ugljičnog dioksida, a spaljivanje tog otpada oslobađa u atmosferu dodatnih 2,7 tona.

“Klimatski ciljevi Njemačke i ostatka Europske unije neće biti ispunjeni dok se ne učine značajni napori u jačanju kružne ekonomije. Da bi se do polovice stoljeća postigla ugljična neutralnost, neće biti dovoljno osloniti se samo na proizvodnju s niskim emisijama ugljičnog dioksida”, ističe jedan od autora istraživanja Frederik Lettow.

DIW je stoga pozvao na niz regulatornih reformi koje bi ohrabrile veće fokusiranje na recikliranje u okviru Europske unije.

Između ostaloga, trebalo bi postaviti pravni okvir koji bi zahtijevao da plastični proizvodi i ambalaža budu “pripremljeni” za daljnju reciklažu. Inače, europski ciljevi održivosti specificiraju da 50 posto plastičnog ambalažnog otpada treba biti recikliran do 2025. godine, a 55 posto do 2030.

Continental stoga nije jedini primjer. Za većinu kompanija glavni razlog korištenja reciklaže bilo je društveno odgovorno poslovanje. Drugi važan razlog jest promjena imidža u “zeleniji” kako bi se privukli kupci svjesniji utjecaja na okoliš.

Dovoljni razlozi

Za dobar dio kompanija ti su razlozi do sada bili sasvim dovoljni. Njemački proizvođači tenisica Adidas i Puma, među ostalima, lansirali su kolekcije obuće proizvedene od plastičnog otpada iz prirode. U svijetu računala, američki je HP nedavno lansirao “najodrživiji portfelj osobnih računala na svijetu”, koji uključuje prijenosna računala od plastike iz oceana.

Međutim, takve inicijative mogu zamagliti širu sliku. A ona pokazuje da se najrašireniji proizvodi i dalje ne recikliraju, a u dobrom dijelu slučajeva niti ne mogu. Štoviše, na otpadu često završe potpuno ispravni proizvodi.

Tako je u lipnju britanska TV-kuća ITV objavila je kako je Amazon uništio milijune neprodanih proizvoda, uključujući prijenosna računala, televizore i sušila za kosu, u jednom od svojih skladišta u Ujedinjenom Kraljevstvu. Inače, ovoga je tjedna div internetske prodaje najavio inicijativu prodaje neprodanih i vraćenih proizvoda.

Međutim, ekonomski analitičari sumnjaju u efikasnost takvog pristupa. “Povećana i kvalitetnija reciklaža plastičnih proizvoda ne može biti postignuta zalaganjem pojedinačnih igrača na tržištu”, ističe u svom istraživanju DIW.