Podsjetimo, NATO je bio u potrazi za nasljednikom glavnog tajnika Jensa Stoltenberga. Bivši norveški premijer na najvišoj je civilnoj poziciji u NATO-u od listopada 2014. godine, a trebao ju je napustit će u listopadu. Njegov nasljednik morao bi u tom slučaju biti imenovan krajem lipnja. Već neko vrijeme se navodi da je vrijeme za ženu na čelu tog saveza i kao jednu od glavnih favoritkinja navodilo se bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović koja je već radila u NATO-u kao pomoćnica glavnog tajnika. No sve je to bilo prije ruske invazije na Ukrajinu. Sada će planove Grabar Kitarović pokvariti nova inicijativa o kojoj piše Politico.
Riječ je o sve glasnijim razmišljanjima da se zbog rata u Ukrajini produži mandat Stoltenbergu kako bi se zadržao kontinuitet i u ovim presudnim vremenima za NATO i Europu ne bi gubilo dragocjeno vrijeme na nužno uhodavanje novog šefa/šefice Saveza.

Čak i o svakodnevnim temama

Grabar-Kitarović u švedskom listu: Putin i ja smo satima znali razgovarati

Unosna pozicija

Uspije li Kolinda Grabar-Kitarović zasjesti na čelo NATO-a smiješi joj se plaća iz snova

Naime, uz rat koji bjesni u Ukrajini, neki čelnici zemalja saveznica u NATO-u izrazili su želju da produže ugovor glavnog tajnika Jensa Stoltenberga na barem još godinu dana, točnije do rujna 2023, umjesto da se upuštaju u potragu za nasljednikom. Komentar je to čak troje diplomata NATO-a koji su dali za Politico.

Inače, Stoltenberg već ima pripremljeno novo radno mjesto, točnije poziciju šefa norveške središnje banke.

Očekuje se da će se čelnici sada pozabaviti tim pitanjem kada se u četvrtak okupe u Bruxellesu na izvanrednom summitu kako bi razgovarali o ratu i odgovoru NATO-a. NATO je brzo krenuo u povećanje snaga na svom istočnom krilu, a mnogi saveznici Ukrajini šalju oružje i drugu pomoć.

Dužnost glavnog tajnika tradicionalno obnaša Europljanin, dok je najvišu vojnu poziciju NATO-a, vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu, uvijek obnašao američki vojni čelnik.

Na pitanje u srijedu hoće li ostati glavni tajnik NATO-u, Stoltenberg je rekao da takvu odluku trebaju donijeti zemlje članice.

Ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva “specijalnom operacijom”, dovela je do najveće izbjegličke krize u Europi od Drugog svjetskog rata, dok su zapadne zemlje počele preispitivati iz temelja svoje obrambene politike.

Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju i bivši čelnik norveške Laburističke stranke, bio je norveški premijer od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013.

Godinu dana kasnije postao je glavni tajnik NATO-a, a ranije je bio i na pozicijama norveškog ministra financija i energetike.

Norveška vlada prošlog mjeseca imenovala je zamjenicu šefa središnje banke Idu Wolden Bache guvernerkom Norges Banke na period do devet mjeseci, a Stoltenberg je trebao preuzeti čelnu poziciju do kraja godine.

Guverner središnje banke zadužen je za određivanje kamatnih stopa i upravljanje financijskom stabilnošću, kao i za nadzor nad norveškim državnim fondom, najvećim na svijetu s imovinom od 1,4 bilijuna dolara.