Regija srednje i istočne Europe može postati inkubator naprednih i konkurentnih tvrtki na globalnom tržištu, jedan je od zaključaka istraživanja "Otvaranje svijeta prema liderima srednje i istočne Europe" što ga je proveo KKR Globalni institut.

Riječ je o institutu investicijske tvrtke KKR na čijem je čelu general i bivši šef američke obavještajne službe CIA David Petraeus. Obradili su 17 zemalja koje se pružaju od Baltika do jugoistočne Europe, pa tako i Hrvatsku. Prema istraživanju, konkurentne prednosti regije su velik broj visokokvalitetnih tehničkih i IT talenata, inženjersko i industrijsko naslijeđe, strateške pozicije između glavnih potrošačkih tržišta i niža cijena rada. Izvješće bi trebalo pomoći investitorima da istočnu i srednju Europu promatraju kao regiju koja je u posljednjih 25 godina postigla značajne, iako neujednačene uspjehe i kao regiju koja se spaja s ostatkom Europe. Prema izvješću, "većina zemalja regije integrirala se u euroatlantske sigurnosne sustave, a kapitalizam je uhvatio korijene uz rast prihoda građana, iako još ima prostora za napredak". 

`Socijalističko naslijeđe´
"U proteklih četvrt stoljeća ta je regija prošla kroz proces bliskog približavanja Zapadu, kad je riječ o ekonomskom razvoju, demokratizaciji i euro-atlantskim integracijama", ističe koautor istraživanja Johannes Huth, član i direktor odjela KKR-a za Europu, Bliski istok i Afriku. Inoulagači otkrili su je tijekom godina tranzicije, dok su domaće regionalne kompanije počele otvarati svoje ogranke na međunarodnoj razini. Pritom su njihove startne pozicije bile prilično izazovne jer su se trebale suočiti s limitiranošću alternativnih izvora financiranja, nižom razinom razvijenosti korporativnog upravljanja, "odljevom mozgova", manjim prepoznavanjem značaja poduzetništva, kao i nedostatkom globalne vizije, kaže se u izvješću.

S time se spomenute zemlje još suočavaju. Između redaka navodi se da je "socijalističko nasljeđe" jedan od glavnih problema ovih država i zapreka njihovu putu u bolju budućnost. Samim time nudi se i perspektiva te prevladavanje ili ublažavanje teškoća nakon smjene generacija jer su starije očito jedna od glavnih prepreka prema konvergenciji. Propisani lijek koji nudi KKR dobro je poznat u Hrvatskoj: vlade trebaju pomoći u jačanju privatnog sektora popravljanjem poslovne klime i pravnog sustava, boriti se protiv korupcije i investirati u obrazovanje i infrastrukturu, a moraju izbjegavati miješanje u tržišne procese i izbjeći sirenski zov populizma. "Poanta je jasna: četvrt stoljeća nakon pada Berlinskog zida i nestanka komunizma u zemljama srednje i istočne Europe, vrlo smo optimistični u vezi s perspektivom regije", navodi se u izvješću stavljajući tako u isti koš zemlje bivše Jugoslavije sa zemljama bivšeg Varšavskog pakta iako su posrijedi bila dva različita svijeta po otvorenosti prema međunarodnom tržištu, pogotovo posljednjih godina prije pada Zida, a u većini razdoblja su bila čak i dva suprotstavljena tabora.

"Vjerujemo da regija srednje i istočne Europe u sljedećih 25 godina može izjednačiti sa zapadnom Europom i uzdići se na poziciju globalnih prvaka, donoseći vrijedne inovacije globalnom tržištu", optimistični su autori koji naglašavaju da njihovi pogledi ne moraju biti nužno jednaki stavovima KKR-a. U regiji danas nema mnogo izvornih globalnih kompanija koje su izlistane na globalnoj Forbesovoj ljestvici 2000. Najviše ih ima, očekivano, u Poljskoj, u kojoj je sjedište sedam kompanija koje se nalaze među 2000 najvećih u svijetu. Slijedi Mađarska s dvije te Češka s jednom takvom kompanijom. U baltičkim zemljama, kao i zemljama bivše Jugoslavije, ne djeluje nijedna takva kompanija. Jedna od vodećih kompanija koja je osvojila globalno tržište proizvođač je sigurnosnog softvera AVG, tvrtka izlistana na Njujorškoj burzi s tržišnom kapitalizacijom od oko milijardu američkih dolara koja uslužuje oko 182 milijuna korisnika. AVG su 1991. osnovali Jan Gritzbach i Tomas Hofer, a svoj prvi antivirusni softver izbacili su na tržište 1992. Kompanija danas ima urede u SAD-u, Kanadi, Australiji i diljem Europe, a vodi je međunarodni tim menadžera.

Kompanija Linet, koja se specijalizirala za izradu bolničkih kreveta, još je jedan češki adut. Ona se 90-ih  povezala s njemačkim proizvođačem Wissner-Bosserhoffom i tako probila na zapadno tržište. Danas proizvodi 120.000 kreveta godišnje, prodaje ih u više od 100 zemalja svijeta. Poljaci ne zaostaju, njihovi su aduti Inglot Cosmetics ili Solaris. Inglot proizvodi dugotrajni make-up. Osnovan je u Poljskoj prije 30 godina, a prve korake prema međunarodnom tržištu napravili su 2006. otvarajući franšize u kanadskom Montrealu. Otad je Inglot prisutan u 57 zemalja svijeta zahvaljujući nisokj cijeni proizvoda u odnosu na zapadne konkurente koje mogu priuštiti zahvaljujući nižim troškovima radne snage. Solaris je pak djelomični pandan hrvatskom Končaru jer je jedan od najvećih proizvođača autobusa i tramvaja, zahvaljujući dugoj tradiciji i nižim troškovima proizvodnje. Osnovao ga je bračni par inženjera Solange i Krzysztof Olszewski u poljskom selu na zapadu Poljske. Danas zapošljavaju dvije tisuće radnika i prodaju u 28 zemalja svijeta. 

Slovački odlikaši
Ni Slovačka nije daleko sa svojim tehnološkim tvrtkama, poput Sygica, koji proizvodi GPS navigaciju za pametne telefone. Njegov Sygic Mobile Maps postala je prva aplikacija za navigaciju na svijetu koja je bila smišljena za iPhone te je vremenom postala najprodavanijom Appleovom aplikacijom u deset zemalja. Sljedeće godine su napravili Sygic Auru kao prvi 3D navigacijski sustav u svijetu. Danas više od 50 milijuna korisnika u 115 zemalja koristi njihove aplikacije na dnevnoj razini. Kako bi zemlje srednje i istočne Europe nastavile sa stvaranjem ovakvih kompanija, morat će riješiti gorući problem "odljeva mozgova", koji će postati jedna od najvećih zapreka daljnjem razvoju. Niži dohoci koji tako pozitivno djeluju na konkurentnost ovdašnjih tvrtki vraćaju im se kao bumerang i to je nešto što će trebati riješiti na globalnoj razini.   

Jedan od glavnih problema

Nerazvijeno korporativno upravljanje Poduzetnici u regiji srednje i istočne Europe nisu razvili korporativno upravljanje kakvo su razvili njihovi pandani na Zapadu. Mnogi obiteljski poslovi tek su nedavno počeli profesionalizirati svoje upravljačke timove te je nekoliko kompanija pozvalo neizvršne članove u svoje nadzorne odbore da daju svježe poglede. Napor Europske unije da poveća standarde upravljanja pogodovat će i tvrtkama regije, navodi se u izvješću.

Nedostižni Izrael i Švedska

Zemlje srednje i istočne Europe i dalje zaostaju po broju globalnih igrača vrijednih spomena na svjetskom tržištu. Izrael ili Švedska, koji imaju relativno mali broj stanovnika, pojedinačno imaju više globalnih kompanija nego cijela regija u koju je KKR smjestio 17 zemalja od Baltika do jugoistoka Europa. Tek je 11 kompanija sa sjedištem u regiji izlistano na NASDAQ-u, dok 62 kompanija izlistanih na indeksu dolazi iz Izraela. Na globalnoj listi Forbes 2000 ukupno je 10 kompanija iz regije, a samo iz Švedske dolazi 26 kompanija.