Hrvatska je u petak zatražila od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da osudi Srbiju za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, a od Beograda da kazni počinitelje zločina i plati ratnu odštetu čiji bi iznos sud trebao naknadno utvrditi.

"Genocid u Hrvatskoj je počinila Srbija ili je počinjen u ime Srbije",izjavila je voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić na suđenju u Den Haagu i podsjetila da Srbija nije osudila i kaznila nijednog visokog vojnog časnika ili političara odgovornog za zločine nad Hrvatima.

"Ovaj je slučaj važan za hrvatski narod, za stabilnost i miroljubiv suživot u regiji. Sud u tome ima važnu ulogu i nadamo se da će ispuniti ulogu čuvara konvencije o genocidu", ustvrdila je Crnić-Grotić u velikoj dvorani u Palači mira.

Hrvatska je 1999. tužila Srbiju za kršenje Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida iz 1949. tako što je počinila genocid nad Hrvatima u ratu od 1991. do 1995.

Beograd mora procesuirati i kazniti počinitelje zločina pod njegovom jurisdikcijom, dostaviti podatke o nestalima, vratiti oteto kuturno blago i platiti odštetu hrvatskim građanima i državi, rekli su hrvatski zastupnici u završnoj riječi pred najvišim sudom UN-a.

Crnić-Grotić smatra da dio srbijanskih dužnosnika ne prihvaća istinu o događajima prije 20 godina, pa je presuda potrebna da bi dvije zemlje zatvorile to poglavlje i izgradile nove odnose.

"Ako Srbija nastavi nijekati i ne prihvaćati realnost, to će se teško postići. Hrvatska želi puno pomirenje sa Srbijom, ali naši su odnosi opterećeni odbijanjem Srbije da prihvati prošlost i riješi preostala pitanja iz rata", rekla je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.

Prioritet službenog Zagreba je rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata, pa od Beograda traže podatke o masovnim, individualnim i tzv. sekundarnim grobnicama u Hrvatskoj i Srbiji.

Hrvatska je od 1996. do 1998. Srbiji dala 1063 protokola na temelju kojih je identificirano 938 osoba, rekla je Crnić-Grotić, a iz Srbije su u Hrvatsku vraćena samo 103 tijela, dok je tek jedna masovna grobnica s trinaest tijela (u Sotinu) pronađena kao rezultat informacija od Srbije.

Zagreb od Beograda traži povrat dokumenata koje je JNA 1991. odnijela iz vukovarske bolnice, važnih za identifikaciju osoba koje su izvedene iz bolnice nakon pada grada u studenom 1991.

Kada je bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić 2010. posjetio Vukovar vraćen je manji dio tih dokumenata, ali oni nisu doveli do napretka, rekla je profesorica Crnić-Grotić.

Od Srbije se zahtijeva povrat kulturnog blaga otetog s okupiranih područja – ukupno 25,000 umjetničkih predmeta iz 45 muzeja, 1,000 religijskih artefakata i privatnih arhiva i bibiloteka.

Hrvatska je tužbu protiv Srbije podnijela 1999. kada je predsjednik susjedne države bio Slobodan Milošević, podsjeća hrvatska strana.

"Vlast je 2000. promijenjena, ali nova vlada nije promijenila stavove prema događajima u Hrvatskoj. Poricanje se nastavilo, a slično smo čuli i u sudnici", rekla je Crnić-Grotić.

Dodala je da hrvatsku tužbu potkrepljuju presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) počiniteljima zločina nad Hrvatima, uključujući i one o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata srbijanskog vodstva i krajinskih Srba s ciljem stvaranja velike Srbije.

Pred tim sudom, koji se bavi kaznenom odgovornošću pojedinaca, nitko nije osuđen za genocid nad Hrvatima ili Srbima. "Ali, stvar je u tome da se pred ICTY-em nije o tome odlučivalo. Vi ste prvi sud koji se bavi optužbama za genocid", rekla je Crnić-Grotić.

Hrvatski pravni zastupnici kažu da se zločini nad Hrvatima u četiri ratne godine mogu podvesti pod genocid te da su ga počinile JNA i srpske paravojne postrojbe pod vodstvom, kontrolom i uz financijsku pomoć Beograda.

Usmena rasprava pred ICJ-em nastavlja se u četvrtak 27. ožujka kada će drugi krug dokaza iznijeti srbijanski pravni tim. U protutužbi podnesenoj 2010. Srbija optužuje Hrvatsku za genocid nad krajinskim Srbima u Oluji u kolovozu 1995.