Kada se film "Kung Fu Panda 3" 2016. počne prikazivati u kineskim kinima, uvijek budni cenzori te zemlje u njemu neće pronaći nikakvih neugodnih iznenađenja. Konačno, već su svratili u nadzor filma u ovdašnji kampus studija DreamWorks Animation. Priča, produkcija i ostali kreativni elementi dobili su njihovo odobrenje. Čar pristupa na kinesko brzo rastuće filmsko tržište, koje je sada drugo po veličini na svijetu, odmah poslije američkog, primorava studije i filmaše na suradnju s cenzorima zemlje na koju se ne odnose američka poimanja o slobodi izražavanja.

Prilagodba prijevoda
Bilo da studiji žele distribuirati gotov film u Kini ili se udružiti s nekom kineskom tvrtkom na koprodukciji te dio prizora snimati u toj zemlji, otkrili su da je plivanje zamućenim i nerijetko uzburkanim vodama cenzure vrlo često dio cijelog tog procesa. Pogode li pravu mjeru, u igri su milijarde dolara. Međunarodna zarada s kino blagajni glavna je pokretačka sila većine hollywoodskih uspješnica, pa često igra odlučujuću ulogu i u tome hoće li se film snimiti ili ne. Studiji se tijekom prilagodbe filma za cenzuru oslanjaju na savjetnike, ali i iskustva iz prošlosti, a sve više i na neslužbena odobrenja dužnosnika za vanjsku politiku. Dođe li do problema, oni se katkad rješavaju pritužbama te naknadnim pregovorima. No tvrtka Paramount Pictures na teži je na način spoznala da neke stvari ipak ne prolaze, kao što je borba američkih borbenih zrakoplova s MIG-ovima. Naime, taj je studio prije nekoliko mjeseci podnio novu verziju filma "Top Gun" u 3D tehnici kineskim cenzorima. Tišina koja je uslijedila u konačnici je protumačena kao odbijanje. Problemi se puno češće postavljaju pred filmove koji se izravno tiču Kine i Kineza. "Bilo koji inozemni film o Kini na vrlo je tankom ledu", kaže Rob Cohen, redatelj filma "Mumija: Grobnica zmajskog cara", jedne od prvih koprodukcija američkih studija, u ovom slučaju Universal Pictures i kineskih tvrtki.

Jedan od filmova kojega se trenutno budno prati je "Iron Man 3" u koprodukciji Disneyja i Marvela jer su se neki njegovi dijelovi prošloga mjeseca snimali u Pekingu. Prema riječima osoba bliskih produkciji koji su zatražili anonimnost ne bi li izbjegli sukob s vladom ili državnim dužnosnicima, sve se odvijalo pod paskom kineskih birokrata, koji su pozvani na snimanje i upitani za savjet glede određenih kreativnih smjernica. Marvel i Disney ništa od ovoga nisu željeli komentirati. Još jedan istaknuti filmski uradak, "Pijev život" redatelja Ang Leeja, koji je prošloga tjedna nominiran za 11 nagrada Oscar, provukao se kroz ovaj proces bez gotovo i jedne ogrebotine, iako se jest raspravljalo o spornoj rečenici jednoga lika u kojoj izjavljuje da je vjera tmina. "Malo su prilagodili prijevod iz straha da ne isprovociraju vjernike", kaže Lee. Hollywood se u cjelini okreće fantastičnim filmovima dragima Kini koji će se dobro uklopiti u revidirani sustav kvota koji dozvoljava distribuciju većeg broja stranih filmova u Kini, gdje su omiljeni 3D filmovi, kao i oni u Imax tehnici velikog formata. Istodobno se izbjegavaju teme i situacije koje bi mogle izazvati sukob s četrdesetak članova odbora za cenzuru pod paskom moćne kineske Državne uprave za radio, film i televiziju SARFT.

Cenzori na snimanju
Nadalje, neki studiji od kineskih državnika potiho traže jamstvo da planirani filmski uratci, čak i kada im tema nema nikakve veze s Kinom, neće imati problema po pitanju cenzure. Odbor za cenzuru nije odgovorio na popis pitanja koje mu je dostavio The New York Times, a u kojemu smo zatražili podatke o procesu njihovog donošenja odluka te smjernicama za filmove. Studiji vrlo brzo shvaćaju da je uključivanje kineskih glumaca, priča i lokacija u filmove ključ za pristup na kinesko tržište. No što se temeljitije neki film bavi Kinom, to je izglednije da će naletjeti na netransparentne i nedosljedne standarde, nepisana pravila i nepoznate političke sile koje u konačnici odlučuju o tome što će se prikazivati na oko 12.000 kino ekrana u ovoj zemlji. Cohenov film "Mumija", koji je 2007. godine sniman u Kini, je povijesno-fantastični film o zlom caru kojega 1946. inozemni pustolovi čarolijom uskrsnu. Scenarij je prije snimanja dobio odobrenje kineskog odbora za cenzuru uz tek nekoliko izmjena, primjerice, ime cara moralo je biti izmišljeno. Cenzori su također upozorili da drevni vladar ne smije biti nimalo nalik Mao Ce Tungu. Međutim, nakon što su pogledali gotovi uradak, cenzori su otkrili dublji problem "kojega mi nikako nismo mogli predvidjeti, a ni popraviti". Cohen objašnjava: "U filmu bijelci sa Zapada spašavaju Kinu". Film je u konačnici dobio odobrenje, ali je premijera odgođena nakon premijere u ostatku svijeta, a dotad su piratske verzije već uzele danak od zarade na kineskim kino blagajnama. Za Amerikance suradnja s kineskim cenzorima uglavnom predstavlja udaljen i drugorazredni dio poslovanja. Uobičajeni postupak je da se filmovi podnose kineskim partnerima, a raznorazni konzultanti u Kini odrađuju komunikaciju s birokracijom koja završava odobrenjem ili odbijanjem nekog filma. Međutim, oni koji snimaju u Kini nerijetko pretpostavljaju da cenzori imaju oči i uši na snimanju. "U određenim trenutcima na snimanju je bilo prisutno i do 500 osoba", kaže Cohen. "Nisam znao tko je tko ili što, ali znajući kako sustav djeluje, sasvim je jasno da odstupanje od scenarija ne bi prošlo nezamijećeno."

Producent i savjetnik Robert Cain, koji navodi filmaše kroz kineski sustav, 2011. godine je opisao svoj rad na romantičnoj komediji snimanoj u Šangaju koja je odstupila od scenarija utoliko što je redatelj uključio prizor u kojemu jedan statist drži kameru i pretvara se da je u kinu te snima film na ekranu. Već sljedećeg su dana Cain i ostali suradnici na filmu pozvani u ured jednoga člana Komunističke partije koji im je rekao da se snimanje filma otkazuje zbog "naivnog" i "nimalo vjernog" prikaza filmskog piratstva. Pretpostavivši kako ih je prokazao špijun iz filmske ekipe, producenti su se ispričali te uspjeli završiti film i za njega dobiti odobrenje. Studiji sada pokušavaju ostvariti koprodukcije s kineskim tvrtkama u financiranju i snimanju filmova jer na taj način zaobilaze kineski sustav kvota i donose distributerima 43-postotni udio od prodaje kino ulaznica, umjesto samo 25 posto, koliko se dodjeljuje inozemnim filmovima. No koprodukcije kao što je "Kung Fu Panda 3" privlače temeljiti pregled cenzora, i to na svakom koraku. Prema riječima redatelja Cohena i nekih drugih, predstavnici SARFT-a smiju biti prisutni na snimanju ne bi li se osigurali od bilo kakvog oblika odstupanja. Usto, tu su i neslužbena očekivanja da će se inačica odobrena od strane kineske vlade prikazivati kako u Kini, tako i u cijelome svijetu, iako u praksi nije neuobičajeno da filmovi snimljeni u koprodukciji u konačnici imaju dvije inačice, jednu za Kinu i drugu za ostatak svijeta. Pitanja o tome kako kineske sile oblikuju američke filmove izlaze na vidjelo u snimanju filma "Iron Man 3", koji bi se trebao početi prikazivati 3. svibnja. Disney i Marvel žele da taj film ostvari koprodukcijski status, djelomice i zato što su prethodna dva filma iz serije "Iron Man" u Kini ostvarila jako dobre rezultate. S tim ciljem su Disney i Marvel prošle godine sklopili ugovor s pekinškom tvrtkom DMG Entertainment o koprodukciji i sufinanciranju navedenog filma. No odabrali su srednji put koji, čini se, ima za namjeru ograničiti kinesko uplitanje u stvaralački proces. Naime, konačna verzija scenarija nije podnesena cenzorima te za nju nije traženo odobrenje, a usto ova dva studija još nisu podnijela ni prijavu za službenu odrednicu filma kao koprodukcijskog uratka. Umjesto toga pokušavaju iskazati jači dojam o suradnji u nadi da će im vlada odobriti taj status kada u proljeće i službeno podnesu prijavu.

Producenti su u ranim fazama procesa napravili prezentaciju za cenzore tijekom koje su im ugrubo opisali priču, povijest ostalih filmova snimljenih u suradnji Marvela i Disneyja te planove o uključenju kineskih likova u priču. Time je ovaj film pod redateljskom palicom Shanea Blacka dobio konceptualno odobrenje. Zatim su birokrati pozvani na snimanje gdje su se upoznali s glavnom zvijezdom filma Robertom Downryjem Jr.Čelni ljudi Hollywooda sve se bolje upoznaju s odborom za cenzuru i njegovim načinom djelovanja. Nedavno je jedan od savjetnika otkrio da taj odbor ima 37 članova, uključujući predstavnike vladinih agencija i interesnih skupina kao što su Komunistička omladinska liga i Ženska federacija, uz filmaše, akademike i profesionalne birokrate. Na samom vrhu SARFT-a nalazi se Cai Fuchao, odnedavna član Centralnog komiteta Komunističke partije. Naširoko je poznato kako je on na svom bivšem radnom mjestu u pekinškoj oblasnoj upravi cenzurirao web stranice s nedozvoljenim sadržajem uz pomoć 10.000 dobrovoljaca, kao i to da je 2004. godine sudjelovao  u prikupljanju milijuna ilegalno objavljenih knjiga. Nakon halabuke koja je 2008. godine popratila premijeru filma Ang Leeja "Požuda, oprez", priču o ratnoj ljubavnoj aferi i suradnji, zbog nelagode nakon izbacivanja prizora seksa, Kinom je počela kružiti pisana verzija smjernica za cenzuru, a ondašnji filmaši to su doživjeli kao obrušavanje na svoju branšu.Neke zabrane bile su prilično općenite, kao što je ona o kršenju temeljnih načela Ustava i narušavanja društvenog morala. Ostale su bile itekako dorečene. Zabranjeno je omalovažavati Narodnu oslobodilačku vojsku te policiju, kao i prikaz "ubojstva, nasilja, užasa, duhova, demona i bilo čega natprirodnog".

Niz uplitanja
Općenito gledajući, ti su standardi u srazu sa svim američkim filmovima, osim možda onih studija DreamWorks Animation koji nemaju ni dobnu cenzuru. (Čak i "Kung Fu Panda" izazvala je primjedbe nekih Kineza koji su iznijeli mišljenje da glavni lik donekle omalovažava životinju koja je u ovoj zemlji obožavana.). No neki pojedinci koji su osobno surađivali sa SARFT-om tvrde da su cenzori vrlo često pragmatične osobe koje pokušavaju zadovoljiti i gledatelje, te političare, kojima je glavni cilj održati stanje nepromijenjenim. Primjerice, studio 20th Century Fox uspio je progurati "Pijev život" samo s prilagodbom one rečenice "vjera je tmina", usprkos duhovnim temama filma, koje su na korak do zabrane kultnih vjerovanja i praznovjerja, kao i prethodnim nevoljama s filmom "Požuda, oprez". Neki ovdašnji filmaši uspoređuju ograde kineskih cenzora s onima organizacije Motion Pictures Association of America. No Joan Graves, predsjednica odbora za cenzuru u Hollywoodu tvrdi da je riječ o nečemu sasvim drugačijem. "Mi smo jedina velika zemlja sa sustavom za dobnu cenzuru koja je provodi dobrovoljno", objašnjava.Steven Soderbergh, čiji je film "Zaraza" sniman u Hong Kongu kaže da je uplitanje kineskih cenzora pridonijelo nizu uplitanja koji se nužno vežu uz svakog visoko budžetnog filmaša. "Nisam moralno uvrijeđen niti bijesan", kaže Soderbergh. "Fascinantno je slušati sva ta pojedinačna tumačenja svoje priče."

Zašto odbijaju filmove

Nezadovoljni što je glavni zlikovac Kinez

Amerikancima je najteže odrediti što bi točno moglo izazvati nagle i nenadane probleme, bez obzira na početno odobrenje. Tako je 2009. godine studio Sony Pictures s kineskim partnerom China Film Group podnio scenarij za film "Karate Kid" kineskim cenzorima te poslušno izmijenio dijelove priče koji im se nisu svidjeli. No konačna verzija filma je odbijena, tvrde izvori upoznati s procesom, u biti zbog toga što su filmski birokrati izrazili nezadovoljstvo činjenicom što je zlikovac Kinez. Nakon pregovora, izrezano je 12 minuta filma te je on ipak prikazan u Kini, iako kasnije nego što je bilo predviđeno.

Michael Cieply, Brooks Barnes