Uzgoj voća i povrća u BiH sve je značajniji. Iako se poljoprivrednici često žale kako se od poljoprivrede ne može živjeti, primjer uzgoja malina i ostalog jagodičastog i bobičastog voća (jagode, kupine, aronija, ribizle i borovnice) pokazuje da ipak postoji mogućnost profitabilne proizvodnje.
Prema podacima organizacije Švicarski karitas, koja podržava ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje u BiH, četveročlana obitelj uzgojem malina na može zaraditi isto kao da rade u nekoj prosječnoj firmi.
Hemo Jusović, projekt-menadžer u Švicarskom Caritasu, kazao je za Oslobođenje da se u BiH najviše uzgajaju maline, jagode i kupine, jer su u tome konkurentni kvalitetom i cijenom, dok uzgoj aronije, ribizle i borovnice nije posebno interesantan jer je konkurencija puno veća i tržište je ograničeno.
Potražnja za voćem, posebno malinom, jagodom i kupinom na europskom tržištu je velika, a dokaz da je voće iz BiH na cijeni je i to što trgovci iz EU dolaze da na vrijeme ugovore godišnje isporuke.
"Prošle godine je prodano sve što je proizvedeno u BiH, cijena je bila dobra, iako su količine bile manje zbog vremenskih nepogoda, ali svi su bili zadovoljni, i proizvođači i otkupljivači. Prošle godine je u BiH proizvedeno 7.000 tona maline, a ove godine se očekuje 8.000-9.000 tona. Potražnja ove godine je dobra, a može se očekivati i viša otkupna cijena, što znači da smo konkurentni na europskom tržištu", rekao je Jusović.
Otkupom voća, povrća i šumskih plodova u BiH bavi se 17 kompanija, a kapaciteti hladnjača koje koriste ove kompanije iznose više od 9.000 tona.
S druge strane, proizvodnja većine važnijih vrsta voća u Hrvatskoj je smanjena u prošloj godini, što potvrđuju i prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je lani proizvedeno 102,3 tisuće tona jabuke, što je devet posto manje nego u godini prije. Krušaka je 2014. proizvedeno 18 posto manje nego 2013., ili 4,3 tisuće tona. Šljiva je prošle godine proizvedeno nešto više od 8 tisuća tona, ili čak 75 posto manje nego godinu prije, a jagoda 3,3 tisuće tona ili 12 posto manje. Proizvodnja trešanja je smanjena za 68 posto, na 1,5 tisuća tona, lješnjaka na 990 tona ili 33 posto manje, smokava 979 tona ili 40 posto manje, a marelica 632 tone ili 30 posto manje. Statistika rast proizvodnje bilježi kod breskvi i nektarina kojih je lani proizvedeno 5,2 tisuće tona, ili 2 posto više nego godinu prije, višanja kojih je proizvedeno 10,9 tisuće tona, što je godišnji rast za 24 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu