Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn upozorio je na ulogu Kine na Zapadnom Balkanu i mogućnost da Peking zemlje regije pretvori u "trojanske konje" koji će jednog dana biti članovi EU. Han je za portal Politiko rekao da kineska "kombinacija kapitalizma i političke diktature" može biti poželjna nekim liderima u regionu Zapadnog Balkana.

'Kineski poslovni model'
Prema njegovim riječima, iako je najveći dio zapadnih briga prethodnih godina bio usmjeren na ruske aktivnosti, postoji puno više razloga za nespokojstvo zbog Kine, koja je napravila niz značajnih investicija u infrastrukturne projekte u regiji. Kao primjer takvog projekta, u kojem Kina koristi financijsku moć da ostvari politički utjecaj u zemljama koje žele u EU, Han je naveo autoput u Crnoj Gori koji je Kina platila i izgradila.

"Upravo je takav slučaj s tim famoznim autoputom u Crnoj Gori. I tu postoji kineski obrazac, odnosno poslovni model, da ponude primamljive zajmove koji će, ako ne budu vraćeni, biti pretvoreni u kapital", rekao je Hahn. "Moramo biti svjesni kineskog strateškog koncepta i da reagiramo na odgovarajući način. Mislim da će to biti jedan od velikih izazova za Europu", rekao je Hahn.  Crna Gora je, kao i Srbija, 2014. počela pristupne pregovore s EU, a iz koje je najavljeno da bi obje zemlje mogle postati članice do 2025.

Han smatra da je takav scenarij "prilično ambiciozan". Sve zemlje Zapadnog Balkana žele u EU, međutim europske zemlje su podijeljene oko stava prema tim željama.  Francuski predsjednik Emmanuel Macron preuzeo je ulogu glavnog skeptika po pitanju otvaranju EU za nove članove i inzistira na tome da Unija treba da se fokusira na vlastito reformiranje prije bilo kakvog razmišljanja o proširenju.

Skeptik Macron 
Francuzi se također plaše da će svaka naznaka da EU planira primiti siromašne zemlje s dubokim problemima, poput organiziranog kriminala i korupcije, bila poklon euroskeptičnim partijama na izborima za Europski parlament sljedeće godine. Pariz je u lipnju uspio odložiti odluku o početku pristupnih pregovora Albanije i Makedonije do poslije izbora u svibnju.

U intervjuu Politiku, Hahn se usprotivio Macronovom stavu, rekavši da građani zemalja Zapadnog Balkana "imaju pravo postati članovi EU" i da EU ima izbor između izvoza stabilnosti u region ili uvoza nestabilnosti u Uniju. Johannes Hahn se složio s Macronom da se EU treba reformirati, ali i dodao kako se to može raditi paralelno s pristupnim pregovorima s državama Zapadnog Balkana, te kako vjeruje da će biti moguće uvjeriti francuskog lidera u to. Povjerenik je "jako  siguran" da će pregovori s Albanijom i Makedonijom početi sljedeće godine, kao i da je proces procjene njihove spremnosti za pregovore već počeo.

BiH i Kosovo bez termina

Daytim nespojiv s Bruxellesom 
BiH i Kosovo zasad nemaju čak ni okvirnu vremensku odrednicu za pristupne pregovore. Prema Hahnu, fragmentirana politička struktura BiH, rezultat Dejtonskog sporazuma iz 1995, morala bi se promijeniti. "Oni žive u takozvanoj dejtonskoj logici, a ona nije u skladu s briselskom logikom", izjavio je povjerenik Ipak, dodao je, BiH je napravila određeni napredak formiranjem komisije s predstavnicima iz različitih etničkih grupa koja treba da odgovori na detaljan upitnik EU o spremnosti za članstvo. Što se Kosova tiče, najveći problem je spor sa Srbijom.