Grčki bankovni sustav je stabilan, ustvrdila je u petak vlada u Ateni dok je Europska središnja banka (ECB) prema navodima bankarskih izvora na zahtjev grčke središnje banke ponovo povisila plafon za program hitnih kredita.

"Guverner Grčke banke potvrdio je stabilnost bankovnog sustava koji u potpunosti jamče zajedničke mjere Grčke banke i Europske središnje banke", kazao je izvor u grčkoj vladi.

Guverner Iannis Sturnaras sastao se sa čelnikom grčkog tima za pregovore s kreditorima iz Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), zamjenikom grčkog ministra vanjskih poslova Euklidom Tsakalotosom, kako bi raspravljali o toku pregovora i o stanju u bankovnom sustavu, naveo je izvor.

Zabrinutost izaziva naglo povlačenje depozita iz grčkih banaka, za 27 milijardi eura u prva četiri mjeseca ove godine, na 139,6 milijardi eura, najnižu razinu u 10 godina, kako pokazuju službeni podaci a prenosi informativni portal EUobserver.

Po nekim je procjenama samo od ponedjeljka do srijede povučeno 1,7 milijardi eura, navodi taj informativni portal. Jučer je pak prema pisanju financijskog internetskog portala euro2day povučena milijarda eura, prenosi agencija AFP.

Stoga je ECB u srijedu nakon sastanka upravnog vijeća povisio ukupni iznos programa hitnih kredita za likvidnost (ELA) koje grčka središnja banka može dodijeliti komercijalnim bankama za dodatnu 1,1 milijardu eura, na ukupno 84,1 milijardu eura. Prošle srijede povisili su taj iznos za 2,3 milijarde eura.

Drugi je neimenovani izvor iz grčkih bankarskih krugova kazao da je ECB danas ponovo povisio taj iznos temeljem zahtjeva grčke središnje banke. Iznos povećanja nije poznat a grčka novinska agencija ANA navodi da je riječ o 3,3 milijarde eura.

"Nije bilo problema s financiranjem grčkih banaka", prenosi agencija AFP riječi neimenovanog izvora u bankarskim krugovima. Dodaje da guverneri u upravnom vijeću ECB-a očekuju "pozitivan rezultat" hitnog summita eurozone o Grčkoj, sazvan u ponedjeljak.

Program ELA zamijenio je redovne kredite ECB-a koji je početkom veljače odlučio da više neće prihvaćati grčki dug kao kolateral. Hitni krediti za likvidnost skuplji su izvor financiranja od redovnih ECB-ovih kredita jer nose kamatu od 1,55 posto u odnosu na 0,05 posto koliko ona iznosi u slučaju redovnog financiranja putem ECB-a.

Iz središnje monetarne institucije eurozone u više su navrata upozoravali da rješenje za grčku krizu moraju pronaći političari, iako će upravo ECB biti među najvećim gubitnicima u slučaju nesposobnosti Grčke da vraća dugove i njezina izlaska iz eurozone, podsjeća portal EUobserver.

Grčka vlada duguje ECB-u 20 milijardi eura ali njegova je izloženost puno veća ako se uzme u obzir 118 milijardi eura upumpanih u grčki bankovni sustav putem programa ELA i kreditiranja središnje grčke banke temeljem kolaterala. To odgovara oko 66 posto grčkog BDP-a.

Iz vlade u Ateni poručili su u međuvremenu da će se potruditi da izvanredni summit eurozone o Grčkoj u ponedjeljak bude uspješan.

"Nadamo se da će se završni pregovori voditi na najvišoj europskoj političkoj razini i ulažemo napore kako bi summit bio uspješan", izvijestio je u priopćenju ured premijera Aleksisa Tsiprasa.