Grčka u nedjelju odlučuje o svojoj budućnosti i sudbini prve vlade radikalne ljevice u EU, na referendumu koji će ujedno biti "da" ili "ne" sadašnjem funkcioniranju europskih institucija.

Gotovo 10 milijuna grčkih birača počelo je glasovati nakon što su birališta otvorena u 7 sati po lokalnom vremenu.

Zadnja četiri objavljena ispitivanja mnijenja ne obećavaju pobjedu nikome. Tri ispitivanja daju prednost "da", jedno "ne", ali s prednošću od najviše 1,4 poena.

Do referenduma dolazi nakon pet mjeseci u konačnici neuspješnih pregovora između grčke vlade, koju je krajem siječnja formirala radikalna ljevica Sirize Aleksisa Ciprasa, i vjerovnika EU, MMF i ECB.

Oni su Grčkoj od 2010. godine odobrili 240 milijarda eura pomoći ili obećanja o posudbi ali ništa nisu isplatili unazad gotovo godinu dana jer vlada odbija zauzvrat pristati na reforme koje smatra socijalno prezahtjevim.

Nakon bezbroj neuspjeha u pregovorima, Cipras je usred noći 27. lipnja najavio referendum koji u nedjelju postavlja pitanje tim nerazumljivije što Grčka više nije pod nikakvim programom pomoći od 30. lipnja navečer.

"Treba li prihvatiti plan sporazuma Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda podnesen na Euroskupini 25. lipnja?"

Birači su mogli konzultirati taj financijski plan, vrlo složen, samo na internet stranicama.

Čini se da se prvotno Ciprasova vlada nadala da će zahvaljujući "ne" koji bi najmanje polovicu Grka svrstao iza nje, moći jednostavno snažnije nastupiti na pregovorima. No vjerovnici su se odlučili za dramatiziranje rasprave.

Neki se bez sumnje nadaju, kao što je priznao predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, da će konzultacije pružiti priliku da se okonča s "erom Sirize" i opasnošću od zaraze prosvjedovanja na druge zemlje u EU.

Kako bi naveli na "da", predstavljaju "ne" kao ekvivalent izlazu Grčke iz eura kojemu je privrženo 74 posto Grka, po ispitivanju objavljenom u petak, nasuprot 15 posto njih koji bi se rado vratili na drahmu.