Bol i kontrola boli postaju jedan od vodećih zdravstvenih problema razvijenog svijeta koji češće pogađa žene, starije i osobe s nižom naobrazbom, a ukupni neposredni i posredni troškovi kronične boli kreću se između 1,5 i 3 posto ukupnog BDP.

Kronična bol stoga je značajan teret za gospodarstvo, zbog koje europsko gospodarstvo izgubi čak 500 milijuna radnih dana i 34 milijuna eura godišnje. Istodobno, pokazalo se da se tim pitanjima ne posvećuje dovoljno pozornosti, a budući liječnici ne osposobljavaju se za svladavanje boli kod svojih pacijenata, upozoreno je na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u organizaciji Hrvatskog društva za liječenje boli, Hrvatskog liječničkog zbora i tvrtke Entrapharm. Istraživanja su pokazala da se u Europi bol pojavljuje kod svakog petog odraslog stanovnika (19%). Najviša učestalost je u Norveškoj (30%), a najniža u Španjolskoj (11%). Dva posto ljudi trpi onkološku bol, a najčešća neonkološka bol javlja se u leđima (60%), slijede bolovi u udovima (29%) i zglobovima (27%). Prosječno trajanje boli u Europi je 7 godina. Dvije trećine bolesnika podnosi umjerenu bol, a trećina jaku bol.  

"Bitno je podignuti svijest o kroničnoj boli kao o medicinskom, gospodarskom i društvenom problemu. Kronična bol pogađa više od većine drugih bolesti i najčešći je razlog zašto ljudi odlaze svom liječniku. Kronična bol utječe na svakodnevnu rutinu, na profesionalni i obiteljski život. Ne uzrokuje samo patnju milijunima, već ima puno veće učinke na cjelokupno društvo nego što se obično smatra", izjavila je Mira Fingler, predsjednica Hrvatskog društva za liječenje boli Hrvatskog liječničkog zbora."Prema našim podacima, oko 30% bolesnika javlja se obiteljskom liječniku zbog boli. Istovremeno na četiri Medicinska fakulteta u Hrvatskoj koji osposobljavaju te liječnike obavezna edukacija o boli provodi se nesustavno i nekonzistentno, broj sati nastave je minimalan, edukacija je vezana uz neke kliničke specijalnosti, uglavnom anesteziologiju", upozorava Višnja Majerić Kogler, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, redovita profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Fingler upozorava da je kronična bol biopsihosocijalni fenomen koji ni s dobro organiziranim liječenjem boli nije moguće zaustaviti.

"Zato se moramo još više posvetiti prevenciji, za ljude koji već imaju kroničnu bol napraviti dostupnije multidisciplinarne programe suzbijanja boli, čija je glavna svrha naučiti bolesnike kako živjeti s kroničnom boli onda kada je ne možemo izbjeći", kaže Fingler.Sudionici konferencije predstavili su rezultate istraživanja Europske udruge za liječenje boli (EFIC), predstavljene na 8. Europskom kongresu o boli u listopadu u Firenci. To je  prva europska studija o trenutačnom stanju i metodama dodiplomske edukacije o boli u studijskim planovima medicinskih fakulteta po Europi, a pokazala je da je edukacija o svladavanju i liječenju boli nedostatna. Također, nedovoljno znanje o boli među budućim liječnicima jedna je od prepreka za učinkovito svladavanje i liječenje boli, od koje trpi 80 milijuna odraslih Europljana, što je dvostruko više nego bolesnika s dijabetesom. Sati namijenjeni edukaciji o boli nisu u skladu s potrebama javnog zdravlja. Hans Georg Kress, predsjednik EFIC-a naveo je još jednu otegotnu okolnost zbog sve žešćeg rezanja troškova, s kojim se suočavaju gospodarske i socijalne službe u europskim zemljama.

"Ovdje ne govorimo samo o golemom teretu liječenja kronične boli za zdravstveni proračun. Uglavnom govorimo o posrednim troškovima koji proizlaze iz izgubljene produktivnosti i radne nesposobnosti. Kronična bol najčešći je uzrok ranog odlaska u mirovinu ili nesposobnosti za rad, zato bol ima velik utjecaj na gospodarstvo", kaže Hans Georg Kress.U spomenutom ispitivanju su sudjelovala 242 medicinska fakulteta iz 15-ak europskih država. Bar 82 posto fakulteta u planu nema poseban obavezan predmet o boli, a studenti za proučavanje boli prosječno imaju 12 obaveznih i izbornih sati koji su uglavnom razdrobljeni po različitim predmetima i čine samo 0,2 posto cjelokupnog edukacijskog programa. Teme predavanja o boli nisu točno definirane i dokumentirane, što onemogućuje objektivnu ocjenu i tamo gdje je edukacija o boli uključena u predmete. Ni drugdje po svijetu nije ništa bolje.

Studenti u SAD-u tom se temom bave prosječno 16 sati.Sadržaj nastave uglavnom je vezan za probleme akutne boli (postoperativna bol u traumatologiji, ginekologiji i opstetriciji).U sklopu drugih kliničkih predmeta nema nastavnih sadržaja posvećenih boli kao kliničkoj disciplini. Problemi kronične boli (neuropatske, maligne) ne obrađuju se nigdje sustavno u dodiplomskoj nastavi. Izborni predmet liječenja boli koji je u kurikulumu imao 25 h više se ne održava."Inicijativa EFIC-a je odlična i nadasve dobrodošla. Liječenje boli danas je posebna klinička disciplina i entitet pa bi trebao dobiti mjesto u edukaciji studenata. Nažalost spoznaja o tom problemu ograničena je na malen broj stručnjaka – nastavnika – te stoga takva inicijativa sporo prodire u fakultetske kurikulume", naglasila je Višnja Majerić Kogler.

Statistika

Svaki peti europljanin trpi bol

Istraživanja su pokazala da se u Europi bol pojavljuje kod svakog petog odraslog stanovnika (19%). Najviša učestalost je u Norveškoj (30%), a najniža u Španjolskoj (11%). Dva posto ljudi trpi onkološku bol, a najčešća neonkološka bol javlja se u leđima (60%), slijede bolovi u udovima (29%) i zglobovima (27%). Prosječno trajanje boli u Europi je 7 godina.