Nakon što je Fed sredinom ovoga tjedna neočekivano odlučio još nekoliko mjeseci nastaviti s golemim monetarnim poticajima američkom gospodarstvu, globalni kreditori bacili su se u potragu za obveznicama država u koje bi mogli uliti milijarde dolara jeftinog novca, a među njima spominje se i Hrvatska.

Na globalnom tržištu duga samo je u četvrtak prodajom obveznica namaknuto 16,6 milijardi dolara, četiri puta više nego u srijedu. Po podacima Reutersa, više od 20 država i kompanija – od talijanske Intese od saudijskog konglomerata Sabic – najavilo je izdanje obveznica.

Među onima koji su izašli na globalno tržište obveznica bila je i Armenija, s neinvesticijskim rejtingom, a investitori su bili sretni što mogu kupovati njezine obveznice s prinosom od 6,25 posto!

S druge strane rejting spektra, američki konglomerat Cummins, s A rejtingom, prodao je 10- i 30-godišnje obveznice uz prinos od 3,75 odnosno 5 posto.

Analitičari kažu da je to samo početak uzleta na tržištu dugova, nakon što je u srijedu Fed odlučio da će produljiti primjenu svog poticajnog programa otkupa obveznica, mjesečno vrijednog 85 milijardi dolara.

Zadržavši krajnje labavu monetarnu politiku nepromijenjenu, Fed je ugodno iznenadio ulagače koji su očekivali smanjenje tog programa za 10 milijardi dolara mjesečno.

Time je američka središnja banka ustvari omogućila nastavak ere jeftinog novca u svijetu, pa su investitori zaključili da bi uzlet potražnje na tržištu obveznica mogao potrajati barem do kraja godine.

„Da biste izdali obveznice, u idealnim uvjetima trebate atraktivan prinos i dobro okruženje, što podrazumijeva da nema neizvjesnosti i rizika. Od srijede se čini da tržište ima ispunjene te uvjete“, tvrdi Xavier Baraton, iz HSBC Global Asset Managementa.

Tržišta zemalja u razvoju vjerojatno će imati najviše koristi od odluke Feda da nastavi s ulijevanjem jeftinog novca u financijski sustav kako bi ojačao američki gospodarski oporavak.

„Ovo je najbolji trenutak za države poput Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Ukrajine, pa čak i Turske da povećaju svoje zalihe čvrste valute po razumnoj cijeni“, kažu u Commerzbanku.

Turska, koja je do sada realizirala tek dvije trećine svog ovogodišnjeg plana zaduživanja na inozemnom tržištu, vrijednog 6,5 milijardi dolara, u četvrtak je odabrala banku koja će provesti prodaju islamske obveznice.

Mađarska je, pak, sve pripremila za podizanje 5 milijardi dolara putem obveznica, vjerojatno s namjerom da unaprijed prikupi novac za financiranje u 2014. godini.

I zemljama eurozone kojima kronično nedostaje novca u proračunu, poput Španjolske i Italije, to je prilika da jeftino nabave novac – dosad su te države ostvarile tri četvrtine svojih ukupnih ovogodišnjih planova zaduživanja na inozemnim tržištima.

„Da sam zadužen za financiranje u bilo kojoj od tih država, iskoristio bih ovu situaciju. Smatram da je mudro pokušati prikupiti što je god moguće više novca za financiranje u idućoj godini“, kaže Philip Tyson, strate u londonskom ICAP-u.

Jer, jedno je posve jasno, ovo je svojevrsni grace period, a ne bjanko ček Feda.

„Fed će jednom smanjiti monetarne poticaje. Priča o smanjivanju likvidnosti u svjetskom financijskom sustavu nije završila“, kaže David Spegel, iz ING Banke.