Globalna vojna potrošnja porasla je u 2023. za sedam posto na 2,43 tisuće milijardi dolara, najveći godišnji porast od 2009., objavio je u ponedjeljak švedski think-tank.

Međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) iz Stockholma priopćio je da su Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija bile najveći vojni potrošači u 2023. godini.

Ukupna potrošnja zemalja članica NATO-a iznosila je 55 posto svjetske potrošnje.

U SIPRI-ju kažu da je vone izdatke povećala većina europskih članica saveza. SAD ih je povećao za dva posto na 916 milijardi dolara, što predstavlja oko dvije trećine ukupne vojne potrošnje NATO-a.

Prema podacima SIPRI-ja, ruska vojna izdvajanja porasla su za 24 posto na procijenjenih 109 milijardi dolara. Ukrajina je povećala potrošnju za 51 posto na 65 milijardi dolara i primila najmanje 35 milijardi dolara vojne pomoći od drugih zemalja.

Preokrenuli vlastiti trend

Hrvatima omiljena marka automobila postiže iznenađujući uspjeh među sve žešćom konkurencijom

“Kombinirano, ta pomoć i vlastita vojna izdvajanja Ukrajine bili su ekvivalent oko 91% ruske potrošnje”, priopćio je think-tank.

Istraživač SIPRI-a Lorenzo Scarazzato kaže da su za europske članice NATO-a posljednje dvije godine rata u Ukrajini temeljito promijenile sigurnosnu perspektivu.

“Taj pomak u percepcijama prijetnji odražava se u rastućim udjelima BDP-a koji se usmjeravaju na vojnu potrošnju, pri čemu se cilj NATO-a od dva posto sve više smatra temeljnom vrijednošću, a ne pragom koji treba dosegnuti”, rekao je.