Nakon kontejnera, globalnom pomorskom prijevozu sada nedostaju i kontejnerski brodovi, pa brodogradilišta trljaju ruke jer ih je zapljusnuo val narudžbi.

Kako piše Financial Times, stručnjaci upućeni u globalni pomorski prijevoz ističu kako će idućih nekoliko godina vladati manjak dostupnih kontejnerskih brodova uslijed skoka potražnje za prijevozom te složenosti prilagodbe novim ekološkim standardima.

Glavna prijetnja

Xavier Destrau, financijski direktor izraelske brodarske kompanije Zim, ističe kako manjak kapaciteta na kontejnerskim brodovima predstavlja “potencijalno glavnu prijetnju” s obzirom da su se mnogo brodari do ove godine ustručavali naručivati nove brodove.

Na njegovo upozorenje nadovezuje se podatak koji je iznio Andi Case, izvršni direktor Clarksonsa, najvećeg svjetskog pomorskog špeditera, koji kaže da je od 2007. broj brodogradilišta u svijetu pao za dvije trećine, na njih 115. Škverovi koji su opstali sada dobivaju gomilu narudžbi za novogradnje jer su brodari u proteklih godinu dana zaradili gomilu novca na vozarinama koje su jurnule u nebo.

Prema podacima Clarksonsova analitičkog odjela, u dosadašnjem dijelu godine brodarske kompanije naručile su kontejnerskih brodova kapaciteta 3,2 milijuna kontejnera. To je rekordna razina narudžbi.

No, toliki kapacitet možda neće biti dovoljan. Narudžbe novogradnji predstavljaju 20 posto kapaciteta trenutne flote. To je više nego 10 posto zabilježenih 2019., ali i daleko manje od 60 posto iz 2007. godine.

Nedostatak kontejnerskih brodova sugerira kako bi vozarine mogle duže vrijeme ostati visoke, iako neće biti na takvim razinama kao što su sada. Primjerice, vozarina od Kine do sjeverne Europe trenutno iznosi 14.057 dolara, a od Kine do američke zapadne obale čak 17.507 dolara, pokazuju podaci Freightosa.

Valja podsjetiti kako je globalno pomorstvo u proteklih 10 godina imalo suprotni problem – višak kapaciteta nagrizao je profitabilnost.

To je, primjerice, južnokorejskog brodara Hanjin Shipping otjeralo u stečaj. Dio predstavnika branše u neslužbenom razgovoru ipak ističe kako postoji mogućnost prekomjernog povećanja kapaciteta, unatoč povećanju globalne potrošačke potražnje.

Značajniji problem

Oni ukazuju da je nestašica kontejnerske opreme te zagušenost lučke infrastrukture značajniji problem. No, manjak dodatnih brodskih kapaciteta znači da će globalni opskrbni lanci postati još ranjiviji na izvanredne poremećaje, poput zatvaranja kineskih luka iz protuepidemijskih razloga što je ove godine potreslo globalnu trgovinu.

Drugi razlog skepse u branši jest zbog tipa naručenih brodova uoči promjene ekološke regulative. Globalna regulativa o energetskoj učinkovitosti koja će stupiti na snagu 2023. potaknula je interes brodara za plovila pokretana ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Iako brodovi-plinaši emitiraju četvrtinu manje emisija ugljičnog dioksida od brodova pokretanih dizelskim gorivom, zaštitari okoliša smatraju da to nije dovoljno i da se brodarstvo treba preorijentirati na vodikov pogon.

Zbog tehnološke i regulatorne neizvjesnosti najveći kontejnerski prijevoznik na svijetu, danski Maersk, suspendirao je narudžbe brodova pogonjenih plinova. No, Xavier Destrau i Andi Case smatraju da se brodari trebaju odmah okrenuti “plinašima, a ne čekati dolazak čistijih tehnologija pogona.

Zim je ove godine tako sklopio dugoročne čarter ugovore za 20 brodova pogonjenih LNG-om. “Je li u redu čekati 10 godina kako bi ste rekli da će do onda biti spremna vodikova tehnologija”, kaže Case.