Glasgow javnu nabavu uvjetuje plaćama radnika u kompanijama

Autor: Ante Pavić , 22. prosinac 2014. u 22:00
Minimalna plaća u V. Britaniji viša je od propisane/FOTOLIA

Hrvatski gradovi su daleko od minimalne nadnice, zato što tvrde da Hrvatska ima zakonski osiguranu minimalnu plaću, iako isto ima i Velika Britanija.

Najveći škotski grad Glasgow objavio je prošli tjedan svoju novu javnu politiku kojom želi smanjiti jaz između bogatih i siromašnih.

Prema odluci Gradskog vijeća, kompanije koje se natječu za poslove s Gradom morat će se obvezati da će svojim zaposlenicima plaćati minimalnu nadnicu u najmanju ruku jednaku onoj koju je gradska vlast uvela za vlastite zaposlenike. Riječ je o takozvanom Glasgow minimum wageu i koji iznosi 7,65 funti po satu. Minimalna nadnica u Glasgowu definirana je na temelju izračuna Fondacije Joseph Rowntree koji je tražio formulu za računanje minimalnog životnog standarda.

Nadnica podrazumijeva razinu dohotka koji je potreban da osigura dostojan život radniku, što znači da zaposleniku mora osigurati mogućnost plaćanja hrane, stanovanja (što uključuje i odjeću), komunalnih usluga, transporta, zdravlja i rekreacije. Razlikuje se od zakonski minimalne plaće u tome što nije obvezna, veća je od minimalne plaće i pokazuje gdje se nalazi linija siromaštva. Minimalna plaća u mnogim slučajevima ne osigurava dostojan život zaposlenih pa se Europska unija sve više suočava sa siromaštvom onih koji rade, što je primijetila i Europska komisija u svojim izvješćima. 

 

7,65funti

po satu minimalna je plaća koju je propisao Glasgow

Petina radnika ispod granice
Zato su Britanci u pojedinim gradovima, poput Londona ili Glasgowa, počeli određivati minimalnu nadnicu. Glasgow je napravio korak dalje pa će sada kompanije koje budu htjele raditi za Grad morati pokazati da poštuju odluku Gradskog vijeća tako što će i svojim zaposlenicima morati osigurati minimalnu nadnicu, a neće smjeti imati crne liste za članove sindikata u svojim tvrtkama ili koristiti eksploatatorske ugovore na nula sati. Gradsko vijeće Glasgowa je kao prvo u Škotskoj još 2009. donio odluku o povećanju minimalne nadnice svojih zaposlenika, nakon što su shvatili da 681 zaposlenik ima manju plaću od sedam funti dnevno. Bio je to, prema mišljenju većine zastupnika Vijeća, samo početak jer petina radnika u Glasgowu prima plaću ispod minimalne nadnice. 

Hrvatski gradovi daleko
"Naša nova politika javnih nabava nagradit će kompanije koje plaćaju minimalnu glasgowsku plaću. Odgovornost za rješavanje skandaloznog siromaštva onih koji rade je nešto što kao vijeće dijelimo s izvođačima i dobavljačima s kojima poslujemo", izjavio je Gordon Matheson, čelnik gradskog vijeća Glasgowa. Kazao je i da je Glasgow uspio prebroditi najgoru gospodarsku krizu što je rezultiralo zdravijom i raznolikijom ekonomijom. "Ali nisu svi imali koristi od od naše poboljšanog položaja i želimo učiniti sve da ti ljudi u budućnosti imaju koristi", naglasio je Matheson. Minimalnoj nadnici pridružilo se više od 130 poslodavaca u Glasgowu.

Iako V. Britanija ima zajamčene minimalne dohotke, minimalne nadnice lokalne samouprave uvode nezavisno i prilagođavaju je svake godine na temelju troškova života. Prosječni minimalac u Velikoj Britaniji iznosi 7,85 funti po satu, 17% više od zajamčene nacionalne minimalne plaće. Glasgow će u svibnju 2015. povećati minimalnu nadnicu kako bi je uskladio s britanskim prosjekom. Minimalna nadnica ima široku političku potporu, ali je poslodavci baš ne obožavaju. Neke kompanije koje se nalaze u indeksu FTSE 100 poput Barclaysa ili Avive poštuju je i isplaćuju svojim radnicima. Hrvatski gradovi prilično su daleko od minimalne nadnice, ne samo zato što tvrde da Hrvatska ima zakonski osiguranu minimalnu plaću, iako isto ima i Velika Britanija, nego i zbog mnogo manje autonomije od britanskih gradova. 

Nogomet i kršćanske vrijednosti

Celtic nakon pritiska navijača uveo minimalnu nadnicu

Nogometni klub Celtic, najbogatiji klub u Škotskoj, prošlog je mjeseca morao popustiti sve glasnijim prozivanjima navijača te je najavio da će djelomično udovoljiti zahtjevima i platiti minimalnu nadnicu svojim stalno zaposlenim radnicima. To se, međutim, neće odnositi na njegove honorarne zaposlenike. Slučaj Celtica izvrsno je poslužio zagovarateljima minimalne nadnice jer je riječ o klubu kojega je osnovao svećenik Wlfrid iz Marijanskog reda kako bi iskorijenio siromaštvo na istoku Škotske. Celtic je postao prvi klub u škotskoj prvoj ligi koji je uveo minimalnu nadnicu, iako brojne navijačke grupe smatraju da će morati učiniti mnogo više za honorarce, pozivajući se na njegove korijene koji se nalaze u depriviranom sloju Škotske.  

Komentirajte prvi

New Report

Close