Škoda Praha izabrala je američku kompaniju General Electric za partnera na projektu izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, javljaju crnogorski mediji.  Iz ČEZ grupe, u sklopu koje posluje Škoda Praha, priopćeno je da su se kompanije složile da rade kao partneri s ciljem izgradnje drugog bloka i također da pomognu Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) da pronađe odgovarajući izvor financiranja projekta.

Iz ČEZ-a su potvrdili kako bi do kraja veljače Škoda Praha trebala EPCG-u predstaviti konačan prijedlog strukture i uvjeta financiranja projekta. Sa Škoda Prahom dogovorena je gradnja drugog bloka TE Pljevlja, snage 254 megavata, a ugovorena je cijena od 338 milijuna eura, od čega češka tvrtka treba osigurati 85 posto.

Iz crnogorskog Ministarstva ekonomije nedavno je rečeno da se razmatra i mogućnost da EPCG financira TE Pljevlja 2 vlastitim sredstvima i kreditnim zaduženjem u slučaju da Škoda Praha ne uspije osigurati financiranje projekta. U listopadu prošle godine Češka izvozna banka (CEB) obavijestila je EPCG i Škoda Prahu da "ima problema" u pronalaženju sredstava za financiranje drugog bloka TE Pljevlja. CEB je konačno kao razlog odustajanje naveo izostanak državnog jamstva jer je crnogorska vlada koju je vodio Milo Đukanović odbila takav zahtjev. Češka kompanija tada je najavila crnogorskoj radnoj skupini druga rješenja za pronalaženju novca za finaciranje projekta. 

Preveliko onečišćenje
Ako Škoda nađe kreditora Crna Gora je spremna odmah početi realizaciju ugovora o izradi glavnog projekta, što bi potrajalo 18 mjeseci, a pola godine od osiguranja kredita planirani su početni radovi na energetskom objektu. Iz Crne Gore su se čuli glasovi kako treba ponovno razmotriti ponudu kineske kompanije Shanghai Electric Power za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja kao i njihov način financiranja, s kamatnom stopom od dva posto, rokom vraćanja od 20 godina i grace razdobljem od šest godina. Za osiguranje financiranja drugog bloka TE problem su i nova pravila OECD-a o financiranju termoelektrana na ugljen koja ograničavaju financiranje izgradnje TE na ugljen u inozemstvu.

To, međutim, neće zaustaviti energetske planove u Crnoj Gori, niti u BiH i Srbiji koji se temelje upravo na izgradnji takvih energetskih postrojenja. "U Pljevljima postoji već jedna termoelektrana, koja je počela s radom 1982. godine i tada je građanima obećana toplifikacija grada, što se nije dogodilo. Ekološka situacija je alarmantna, a zagađenja su jako visoka, posebno u zimskom razdoblju", rekla je Sanja Orlandić iz crnogorske nevladine organizacije Green Home za Al Jazeeru. S druge strane, u Crnoj Gori u obnovljive izvore energije uloženo je 180 milijuna eura, najviše u vjetroelektranu Krnovo.

Poštovati standarde EU
Fosilna goriva glavni su energent za proizvodnju energije i u Srbiji. Prema podacima Elektroprivrede Srbije (EPS) ukupna instalirana snaga kapaciteta za proizvodnju električne energije kojom raspolaže to javno poduzeće iznosi 8359 megavata, od čega u TE na lignit 5171 megavata, u termoelektranama-toplanama na plin i tekuća goriva 353 megavata i u hidroelektranama 2835 megavata.

Iz obnovljivih izvora dobija se 21 posto od ukupno proizvedene energije u zemlji, što bi do 2020. godine trebalo porasti na 27 posto. "Ono na što Srbija treba usmjeriti svoje snage je modernizacija sustava na fosilna goriva koji trebaju biti usklađeni sa standardima EU, kao što je nedavno započeta modernizacija TE Kostolac B. Usto, radi se i na izgradnja trećeg bloka na elektrani Kostolac B u saradnji s kineskim partnerima", rekla je u razgovoru za Al Jazeeru glavna urednica Energetskog portala Srbije Nevena Đukić. 

Kako iskoristiti rudnike u BiH

Blok 7 u TE Tuzla stajat će čak 722 milijuna eura
Bosna i Hercegovina također planira svoj energetski razvoj na gradnji novih termoelektrana. Unatoč tome što pripreme za izgradnju bloka 7 u TE Tuzla traju više od pet godina, nedavno je zatražena nova revizija projekta vrijednog 722 milijuna eura koji će biti financiran kineskim kreditom. Ugljen za rad novog bloka dobivat će se iz rudnika Kreka gdje će radna mjesta biti ugrožena ne počne li uskoro gradnja energetskog objekta. U rujnu je u Stanarima (RS) puštena u rad nova Termoelektrana Stanari u koju je grupa EFT Vuka Hamovića uložila 550 milijuna eura. Pogon termoelektrane projektiran je za rad na temelju potvrđenih rezervi ugljena za sljedećih 40 godina. TE Stanari godišnje će proizvoditi 2000 gigavatsati električne energije. Očekuje se da će u punom kapacitetu rada termoelektrane i rudnika Stanari broj zaposlenih dosegnuti 900, kažu u EFT-u.