Vladimir Marinković, potpredsjednik Skupštine Srbije i predsjednik Ekonomskog vijeća rekao je da će u siječnju 2016. godine biti potpisani prvi ugovori sa srpskim kompanijama koje će postati dobavljači velike američke kompanije General Electric.

Marinković je, gostujući u programu televizije Kragujevac najavio da razdoblju periodu očekuje potpisivanje ugovora s više od dvadeset domaćih kompanija koje će proizvoditi za General Electric.

Prema njegovim rečima, postoji mogućnost da se određeni strojevi, uređaji i alati proizvode u Srbiji i pod imenom General Electrica izvoze na tržište SAD-a i Kanade.

Marinković je dodao da je u organizaciji Ekonomskog vijeća u srpskom parlamentu u lipnju ove godine održan sastanak između sedam kompanija i više od 70 domaćih kompanija koje su ispunjavale uvjete za suradnju, a pod okriljem General Electric iz područja obnovljivih izvora energije, rasvjete, avioinženjeringa i avioindustrije. On je najavio da će General Electric u sljedećih deset godina u Srbiju uložiti milijardu eura u vjetroparkove.

“Ono što je još važnije, kada druge kompanije, kao što su Samsung i Huawei, vide da jedan General Electric surađuje s domaćim tvrtkama i ulaže ovdje, to je pokazatelj da je Srbija zemlja gde su zakoni dobri i gdje je dobro okružje za poslovanje”, zaključio je Marinković.
Srpski premijer Aleksandar Vučić u lipnju je boravio u SAD-u gdje je s predstavnicima General Electrica, razgovarao upravo o gradnji vjetroparkova u Srbiji. Kako su javili srpski mediji, Amerikanci su zainteresirani za vjetroparkove u Dolovu i Kovačici, ali postoje prepreke da bi se te investicije ostvarile.

Prema pisanju Politike, najveći problem je što u Srbiji još nije riješeno pitanje ugovora o obveznom otkupu struje iz vjetroelektrana, na temelju čega banke pristaju na financiraju skupe gradnje vjetroelektrana. Također nije dobro regulirano pitanje dobivanja dozvola, niti izgradnje priključaka za vjetroparkove.

Prema riječima Nikole Rajakovića, bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu energetike, Srbija nije daleko napredovala u korištenju obnovljivih izvora, posebno kada je riječ o energiji koju mogu proizvesti vjetroparkovi.

Međutim, budući da se Srbija u pregovorima o priključenju EU obvezala da će do 2020. godine imati 20 posto “zelene” energije u ukupnoj potrošnji, teško će ispuniti plan ako se gradnja ne ubrza. Postoje, naravno, brojni planovi za gradnju od kojih su neki već i propali, čak i na lokacijama koje je Vučić spominjao u Washingtonu, u Kovačici i Dolovu.

U Kovačici je u rujnu belgijska kompanija trebala početi postavljanje 76 vjetroturbina snage 250 megavata, koje bi proradile 2016. godine. Vrijednost investicije iznosi 350 milijuna eura, ali projekti o kojima je Vučić razgovarao s General Electricom nove su investicije.
Milijardu eura investicija u vjetroparkove u Srbiji čeka, jer ugovor o otkupu električne energije ne jamči sigurnost ulagačima, prema nedavnoj izjavi Jürgen Velshofa, direktora Njemačke razvojne banka KfW u Srbiji.

Ipak, kompanija MK Fintel Wind, u vlasništvu jednog od najvećih srpskih poduzetnika Miodraga Kostića, prije nekoliko dana otvorila je vjetropark Kula, koji je zapravo prvi vjetropark u Srbiji. Riječ je o postrojenju koje se sastoji od tri vjetrogeneratora visine 178 metara, a u čiju je izgradnju uloženo 15 milijuna eura.

U rad ga je pustio Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike. Tiziano Giovanneti, izvršni direktor kompanija Fintel Energia Spa i MK Fintel Wind, izrazio je zadovoljstvo što je realizacijom projekta pokazano da poslovanje u Srbiji u novim područjima kao što je zelena energija, ne samo da je moguće, već može biti i uspješno.