Gotovo dvije godine nakon nemira koji su započeli zbog gospodarskih frustracija i nezaposlenosti, tijekom kojih je svrgnuta tuniška vlada i započelo Arapsko proljeće, ovdje ponovno rastu frustracije jer ljudima nije ništa bolje.
Bruto domaći proizvod je pao, nezaposlenost i inflacija rastu, a nemiri polako ključaju. Prošloga je mjeseca vlada uputila vojsku u Silianu, grad južno od glavnog grada Tunisa, nakon što su tamošnji prosvjedi, tijekom kojih je narod tražio nova radna mjesta i veća ulaganja vlade, dobili nasilan nastavak. Od nekoliko tisuća sudionika stotine su ozlijeđene u sukobima s policijom. Predsjednik Moncef Marzouki na televiziji je rekao da vlada "nije ispunila očekivanja naroda" te izrazio zabrinutost zbog mogućeg širenja nemira. "Tunis je danas na prekretnici", rekao je. "Tunis danas ima priliku postati model jer nas svijet promatra, a tu priliku ne smijemo propustiti i ne smijemo razočarati." Nezaposlenost je i dalje najveći gospodarski problem i okidač nemira. Sve arapske države s nedovršenim revolucijama ugrožava isti začarani krug: politički nemiri tjeraju ulagače koji su nužni za stvaranje radnih mjesta. Otkako je u siječnju 2011. godine s vlasti svrgnut predsjednik Zine el-Abidine Ben Ali, stopa nezaposlenosti porasla je sa 13 na 18 posto, što znači da danas posla nema oko 750.000 ljudi. Trećina nezaposlenih fakultetski su obrazovani mladi, kaže Said Aidi, koji je 2011. godine bio ministar gospodarstva.
"Ben Ali ignorirao je alarme u gospodarstvu i zato je svrgnut", kaže Karim Ben Smail, vlasnik skromne izdavačke kuće. "Nezaposleni su u zemlji veličine Tunisa brojni poput vojske." Međutim, brojke i nisu tako loše. Gospodarstvo se 2011. godine smanjilo 1,8 posto zbog pada broja turista od 30 posto, kako stoji u izvješću Svjetske banke. Banka predviđa rast od 2,2 posto ove godine te gotovo normalnih 4,6 posto do 2014. ako se uvjeti stabiliziraju. No novi ustav još nije sastavljen, a izbori su odgođeni najmanje do lipnja sljedeće godine. Povremene pobune otjerale su ulagače i turiste. Pripremajući se za nove nemire, najveći domaći lanac trgovina Magasins Général obnovio je trgovine uništene tijekom revolucije postavivši neprobojna stakla, teške metalne ograde te zidove visoke šest metara na kojim se nalazi bodljikava žica. Prije revolucije tvrtka se smatrala zapostavljenom jer su konkurenti, franšize golemih francuskih lanaca Carrefour i Monoprix, bili u bliskijim odnosima s vladajućom obitelji, kaže voditelj lanca Tahar Bayahi. I jedni i drugi otvarali su supermarkete dok njegove prijave za otvaranje supermarketa nisu odobrene. Nadao se da će nakon revolucije dobiti dozvole, naročito što bi u svojim dvama supermarketima zaposlio više od 1400 ljudi, no od Uprave je, kaže, dobio obavijest da se "prijedlog razmatra", baš kao i prije revolucije.
Krivnja za gospodarske probleme usmjerena je prema stranci Ennahda, islamističkoj stranci političkog centra koja upravlja prijelaznom koalicijom. Kritičari kažu da stranka nema iskustva s financijama te da je toliko usmjerena na unošenje islamskog duha u novi ustav da se gospodarskom vizijom uopće ne bavi. Raspravljalo se o ponovnom pokretanju plana gospodarskog razvoja koji je vlada prije nekoliko godina naručila od konzultantske tvrtke McKinsey, kaže bivši ministar Aidi. Prema planu je Tunis trebao razvijati nove sektore gospodarstva i usmjeriti se na nerazvijenu unutrašnjost.Unatoč svemu, radionice za mlade poduzetnike postale su uobičajena pojava. Jednog vikenda u Sidi Bouzeidu ekipe su se natjecale u smišljanju najboljeg poslovnog plana za novu tvrtku. Kad smo ga upitali što je radio prije revolucije, Naily Amine (30) rekao je: "Bavio sam se naslanjanjem na zid u čekanju posla." Nakon što je prije pet godina diplomirao na fakultetu za industrijsko održavanje, pokušao je pokrenuti tvrtku za recikliranje plastike za navodnjavanje poljoprivrednih imanja. Bio je siguran da će revolucija donijeti pozitivne promjene. No prepreka je bilo još više. "Od revolucije se ništa nije promijenilo", kaže Amine. "Ima čak i više problema, jako puno zbrke."
Neil MacFarquhar
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu