Dan nakon šokantnih rezultata europskih izbora na kojima je premoćnu pobjedu odnijela desnica, a francuski predsjednik Emmanuel Macron raspisao prijevremene parlamentarne izbore, nastavila se rasprodaja državnog duga.

Neizvjesnosti je dodatno pridonijela i objava rejting agencije Moody’s koja je najavila da će prijevremeni izbori negativno utjecati na kreditni rejting.

Macronov potez u nedjelju izazvao je zabrinutost da bi pobjeda stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen mogla dovesti do bure državnog zaduživanja. Prinos na francusku desetogodišnju obveznicu porastao je za 0,08 postotnih bodova na 3,32 posto tijekom prijepodneva u Europi.

Odgovornost narodu
Prinosi, koji rastu kako cijene obveznica padaju, završili su prošli tjedan na 3,1 posto. Dionički indeks CAC 40 pao je za 0,8 posto na najnižu razinu u četiri mjeseca, piše Financial Times. Rasprodaja francuskih vrijednosnica povukla je prema dolje indekse diljem Europe. “Imam povjerenja u francuski narod da će ispravno izabrati kako bi omogućio zemlji da se suoči s velikim izazovima koji su pred njom”, poručio je Macron nakon što se odlučio na riskantan potez.

Ta bi mu se oklada mogla spektakularno obiti o glavu, ako ga glasovanje u dva kruga, 30. lipnja i 7. srpnja, prisili na kohabitaciju s RN-om. U slučaju da bude primoran dijeliti vlast s protukandidatima, Macron bi nastavio voditi vanjske poslove i obnašati dužnost šefa vojske, dok bi unutarnje poslove vodila Le Pen ili pak njezin 28-godišnji zamjenik Jordan Bardella, za kojeg je rekla da će biti njihov kandidat za premijera.

François Patriat, francuski senator i dugogodišnji Macronov pristaša, izjavio je da je odluka o raspisivanju izvanrednih izbora u skladu s načelima francuskog ustava kada dođe do zastoja koji sprječava normalno funkcioniranje vlade.

“To nije riskantna, već hrabra odluka koja poštuje francuske institucije i vrlo je golističke prirode”, rekao je, misleći na generala Charlesa de Gaullea koji je dao ostavku na mjesto predsjednika 1969. godine kada je osjetio da ne može vladati. “Predsjednik vraća odgovornost na francuski narod. Glupo su glasali na europskim izborima, sada je na njima da odluče”, dodao je Patriat.

Francuski senator podsjetio je da je upravljanje državom postalo izazovno za Macrona otkako je njegova koalicija izgubila apsolutnu većinu 2022. Smatra da RN neće moći skupiti apsolutnu većinu, za koju je u Narodnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta potrebno 289 od 577 mjesta.

Prozaična logika
Rezultati anketa još nisu dostupni, no neki analitičari u ponedjeljak su predvidjeli da nijedna stranka nema većinu. Takva bi situacija Francuskoj donijela političku nestabilnost, samo šest tjedana prije negoli Pariz bude domaćim ljetnih Olimpijskih igara zakazanih za 26. srpnja.

Macronov centristički savez tri stranke sada ima oko 250 mjesta, a RN ima 88, što ga čini najvećom pojedinačnom oporbenom strankom. Ljevičarskih 149 mjesta raspoređeno je u nekoliko stranaka, što prigušuje njihov utjecaj.

Podsjetimo, na europskim izborima u nedjelju, RN je dobio 31,4 posto glasova Francuza, više nego dvostruko u odnosu na 14,6 posto za Macronovu listu. Kandidati lijevog centra i socijalisti osvojili su 13,8 posto. Ipak, teško je predvidjeti kako bi se ta dinamika mogla prenijeti na parlamentarne izbore.

Međutim, Macron ima prozaičnije razloge za raspisivanje izbora. Oporba je zaprijetila da će najesen ići rušiti vladu izglasavanjem nepovjerenja zbog proračuna u kojem bi javna potrošnja trebala biti srezana za oko 25 milijardi eura kako bi se riješio problem rastućeg deficita.

Macronov saveznik u Senatu rekao je da će rasprava o proračunu biti vrlo napeta uz rizik od uličnih prosvjeda zbog nepopularnih rezova potrošnje. “Bolje je da je djelovao sada umjesto da čeka da stvari krenu po zlu najesen”, zaključio je.