Izdašan američki paket subvencija zelenim ulaganjima upalio je alarme na Starom kontinentu čije je gospodarstvo već zaostaje za konkurentima iz SAD-a zbog niže inflacije i vlastitih izvora energenata.

Zahtjev da Europska unija usvoji industrijsku strategiju ‘Made in Europe’ kao odgovor na američke subvencije stigao je iz Francuske s ciljem da se spriječi odljev industrijskih kompanija iz Europe i ovisnost članica o vanjskim dobavljačima.

O francuskom prijedlogu čelnici Unije trebali bi raspravljati na summitu 9. i 10. veljače u Bruxellesu. Bojazan Europe nije bez temelja jer je američki Zakonu o smanjenju inflacije osigurao 369 milijardi dolara subvencija lepezi proizvoda, od baterija do električnih automobila, solarnih panela i vjetroturbina što bi moglo potaknuti kompanije da napuste Europu.

“Provedba ambiciozne i snažne europske industrijske politike stoga je danas ključna. Francuske vlasti predlažu da ona poprimi oblik strategije Made in Europe”, stoji u dokumentu Francuske u koji je Reuters imao uvid.

Strategija na četiri stupa
Blok 27 još lani na krilima ruske invazije na Ukrajinu u ožujku i skoka cijena energenata složio se da Europa mora smanjiti ovisnost o vanjskim izvorima energije, ključnih sirovina, poluvodiča i hrane.

Dokument poziva na hitne mjere kako bi se zadržale europske tvrtke koje se bave solarnim panelima, baterijama, vodikom i kritičnim sirovinama, ističući da bi se strategija ‘Made in Europe’ trebala temeljiti na četiri stupa.

Prvi bi bili ciljevi za smanjenje ovisnosti o vanjskim dobavljačima i postavljanje proizvodnih ciljeva do 2030. u ključnim sektorima koji bi bili regulirani zakonima EU-a, slično kao što je učinjeno za poluvodiče sa Zakonom o čipovima.

Unija bi morala pojednostaviti i ubrzati izdavanje dozvola za gradnju novih proizvodnih pogona te revidirati energetsko tržište da domaće europske industrije dobiju pristup pristupačnoj energiji.

Drugi stup podrazumijeva žurnu promjena pravila EU-a o pomoći vlada tvrtkama kako bi se hitna državna potpora privatnom sektoru, poput one za oporavak od pandemije, mogla nastaviti ciljanim sektorima, ali privremeno. Pritom bi državna pomoć mogla značiti subvencije ili porezne olakšice kako bi kompanije imale jasnu sliku dok odlučuju o investicijskim planovima za budućnost.

Fleksibilno s EU novcem
Prema pisanju Reutersa, treći stup francuskog prijedloga odnosi se na europsko financiranje za osjetljive sektore, što bi pomoglo izjednačiti različite fiskalne kapacitete za podupiranje industrija među zemljama članicama.

Francuska u tom smislu predlaže stvaranje fonda koji bi koristio prednosti zajedničkog, jeftinog, zaduživanja Unije, a potom bi se sredstva u obliku jeftinih zajmova usmjeravala individualnim zemljama.

Službeni Pariz predlaže i stvaranje “hitnog fonda” koji bi prenamijenio novac prikupljene za druge ciljeve, a kako bi strateški projekti europske industrije dobili pomoć i mimo nacionalnih proračuna. Konačno, Unija bi do kraja ove godine trebala uspostaviti novi “fond za suverenitet” koji bi preuzeo dužnost fonda za hitne slučajeve za targetiranje osjetljivih sektora.

I posljednji, četvrti stup strategije podrazumijeva u potpunosti mobiliziranu trgovinsku politiku, uključujući nedavne instrumente trgovinske zaštite, navodi Reuters.

Francuski dokument navodi da bi te odluke, najave li ih dužnosnici Unije na summitu u veljači, uvjerile kompanije u odlučnost EU da ojača gospodarsku privlačnost bloka i spriječi njihov odljev izvan Europe, što je trenutno stvarni rizik.