Francuska i Kina zajednički će realizirati sedam infrastrukturnih projekata u Africi, jugoistočnoj Aziji i istočnoj Europi vrijednih više od 1,7 milijardi dolara čime je ta europska država postala prva koja je ušla u međuvladin mehanizam suradnje s Kinom na trećim tržištima. Kako prenosi Deutsche Welle, nakon virtualnog sastanka predsjednika Emmanuela Macrona i kineskog čelnika Xi Jinpinga, dvije države potpisale su sporazum u suradnji koji navodi niz zajedničkih projekata.

Negativni utjecaj

Kako je pojasnio glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin, popis uključuje infrastrukturne projekte, zatim zaštitu okoliša te nove energije. Kinesko tijelo za planiranje, Komisija za nacionalni razvoj i reformu, priopćilo je kako francuske kompanije imaju jedinstvenu prednost u naprednoj proizvodnji, zaštiti okoliša i građevinskim projektima dok su kineske kompanije prikupile bogato iskustvo u izgradnji infrastrukture, energetici, proizvodnji opreme i internetu.

“Kompanije iz obje zemlje su komplementarne i imaju golemi potencijal suradnje na tržištima trećih zemalja”, stoji u priopćenju. Marc Julienne, šef analize za Kinu u Centru za azijske studije Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI), tumači kako Pariz i Peking već godinama razgovaraju o suradnji na razvojnim projektima u trećim zemljama. “Na taj način Pariz ne želi dopustiti da Kina sama djeluje u Africi”, ističe Julienne.

“Kao druga ekonomija po veličini u svijetu, s velikom prisutnošću u mnogim frankofonim državama, prirodno je da Kina treba neku vrstu suradnje s Francuskom na infrastrukturnim projektima”, pojašnjava kinesku motivaciju za ovaj sporazum analitičar Eric Hontz. Promatrači neskloni kineskim ulaganjima u inozemnu infrastrukturu ističu kako kapital Pekinga često ima negativni utjecaj na male, često samo nominalno demokratske države, uključujući i neke u Europskoj uniji. Primjerice, prilikom ulaganja u Slovačkoj i Češkoj vlada u Pekingu razvila je odnose s tamošnjim oligarsima koji imaju financijske interese u Kini. Zauzvrat, kineske kompanije dobile su ulaz u strateške sektore, poput telekomunikacijskog.

Nakon Srbije, Mađarska ima najveći udjel kineskih investicija u području srednje i istočne Europe. U planu je nekoliko projekata, poput gradnje kampusa kontroverznog sveučilišta Fudan u Budimpešti. Ukupne kineske investicije u Mađarsku dosegle su 5 milijardi dolara, a većinom su došle od kompanija poput Huaweija, Wanhue i Bank of China.

Umjerena ulaganja

Poljska ima značajne ekonomske veze s Kinom, posebice u željezničkom prijevozu s obzirom da je Poljska ključna tranzitna država za željeznički teretni prijevoz iz Kine. K tome, Xi Jinping je 2018. unaprijedio kinesko-bugarske odnose u strateško partnerstvo. Nedavna studija Centra srednje i istočne Europe za azijske studije (CEECAS), pokazala je da su kineska izravna strana ulaganja u ovu regiju prilično umjerena. Od 129 milijardi kineskih ulaganja u Europu od 2000. do 2019. godine, svega 10 milijardi dolara otišlo je u države srednje i istočne Europe. Nakon pada Berlinskog zida američke i europske kompanije dobile su 85 posto poslova na izgradnji infrastrukture koje su afričke države dodijelile strancima. No, sada su kineske kompanije sve veći rivali. Prema podacima Deloittea, 2020. su kineske kompanije dobile 31 posto svih infrastrukturnih projekata u Africi vrednijih od 50 milijuna dolara.

Za usporedbu, još 2013. kineski udjel iznosio je 12 posto. K tome, izravna strana ulaganja Kine u Afriku iznosila su 43,4 milijarde dolara u 2020. godini. S druge strane, zapadne kompanije su 2013. osvojile 37 posto infrastrukturnih poslova, a 2020. svega 12 posto. Kolač građevinskih projekata u Africi bit će u bliskoj budućnosti još izdašniji. Svjetska banka predviđa da će do 2040. afričke države godišnje ulagati više od 300 milijardi dolara u infrastrukturne projekte. Od 2001. francuski izvoz u Afriku se prepolovio, a pad je najvidljiviji u kategoriji frankofonskih afričkih država. Trenutno francuski izvoz u Afriku čini tek 5 posto ukupnog izvoza roba i
usluga.