Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je u Istanbulu svečano otvorio novu zračnu luku faraonskih dimenzija, novi u nizu infrastrukturnih megaprojekta koji bi trebao postati najveći aerodrom na svijetu. 

"Nadam se da će zračna luka (…) služiti na dobrobit naše regije i svijeta", izjavio je Erdogan na svečanosti i dodao da se novi aerodrom zove jednostavno "Zračna luka Istanbul".

Svečanom presijecanju vrpce nazočili su čelnici balkanskih zemalja i središnje Azije, kao i katarski emir šeik Tamim ben Hamad Al-Thani, ali i kontroverzni predsjednik Sudana Omar el-Bešir, kojega izručenje traži Međunarodni kazneni sud kako bi mu sudio po optužbama za genocid. 

Otvorenje nove zračne luke u gradu na Bosporu poklopilo se s 95. godišnjicom Republike. Zračna luka zapravo će biti puštena u promet krajem prosinca, a prvi komercijalni let predviđa se u srijedu za Ankaru, prijestolnicu Turske. 

U međuvremenu, zrakoplovi će iz nove zračne luke polijetati put samo pet odredišta do prosinca kada će novi aerodrom zamijeniti sadašnji i prezasićeni "Atatürk".

Uz zračnu luku Sabiha Gökçen, Istanbul će s novom imati ukupno tri međunarodne zračne luke. 

Novi aerodrom koji će zamijeniti međunarodnu zračnu luku Ataturk, potkapaciranu za današnje potrebe, imat će u prvo vrijeme kapacitet 90 milijuna putnika godišnje, čime će se svrstati, kako ocjenjuje svjetska organizacija za zračne luke ACI, među 5 najvažnijih svjetskih aerodroma u smislu prihvata putnika.

Međutim, riječ je tek o prvoj fazi, jer IGA, operater novog aerodroma, planira do 2028. dosegnuti kapacitet od 200 milijuna putnika na godinu, što je dvostruko više od američke zračne luke u Atlanti koja danas zauzima prvo mjesto. 

Nova istanbulska zračna luka tek je jedna u nizu infrastrukturnih megaprojekta za koje se Erdogan gorljivo zauzima nastojeći tursku uvesti u klub prvih deset svjetskih sila do 2023. godine, kada će zemlja proslaviti stogodišnjicu proglašenja republike.

"Ovo će djelo obilježiti povijest", poručio je turski predsjednik u svome govoru. 

Međutim, gradnju zračne luke pratile su polemike, primjerice o utjecaju projekta na okoliš te nadasve o radnim uvjetima nekih 34.000 radnika koji su se utrkivali s vremenom kako bi projekt završili u predviđenom roku. 

Štrajk radnika u rujnu bio je brutalno ugušen odvođenjem stotina osoba u pritvor. Većina je poslije bila puštena, ali dvadesetak osoba još je u zatvoru.

Prema podacima vlasti, poginulo je tridesetak radnika tijekom gradnje počete 2015., no sindikati tvrde da je stvarni broj žrtava veći.