Tijekom potpune pomrčine, prirodni Zemljin satelit bio je izrazito crvene, rumene boje.

Vrhunac astronomskog fenomena, kada je Mjesečeva svjetlost bila posve zamračena, trajao je sat i 43 minute.

Najdulja ovostoljetna pomrčina najbolje se mogla vidjeti iz Europe, Srednjeg istoka, Afrike, Australije te većeg dijela Azije i Australije.

"Krvavi Mjesec" poklopio se s još jednim nebeskim fenomenom. Mars je, naime, najbliži Zemlji od 2003. i svjetlit će kao sjajna crvena zvijezda.

Osim toga, paralelno se događala tzv. procesija planeta, poredak Zemljinih nebeskih u kojem su Venera, Jupiter, Saturn i Mars bili osobito dobro vidljivi sa Zemlje.

Potpuna pomračina Mjeseca zbiva se kada se Zemlja nađe u ravnini točno između Mjeseca i Sunca i upija zrake svjetlosti koje normalno obasjavaju naš satelit svjetložutom bojom. 

Mjesec putuje do sličnog položaja svakog mjeseca, ali nagib njegove orbite određuje prolazi li iznad ili ispod Zemljine sjene. Zbog toga pomrčina Mjeseca nije tako česta.  

Kada se sva tri nebeska tijela poredaju jedno za drugim, Zemljina atmosfera raspršuje plavu svjetlost prema Suncu reflektirajući crvenu svjetlost na Mjesec te mu tako daje ružičasto rumenu boju. To se naziva "krvavim Mjesecom".