Pritisak dioničara vodećih proizvođača cjepiva protiv COVID-a sve više jača, pa je sada skupina velikih međunarodnih investitora zatražila da plaće i bonusi šefova farmaceutskih tvrtki ovise o plasmanu doza u siromašnije države.

Kako navodi Financial Times, skupina od 65 međunarodnih društava za upravljanje imovinom, među kojima su i japanska Nomura, kanadski BMO Global Asset Management te švicarski GAM, uputili su pismo farmaceutskim kompanijama koje proizvode cjepivo protiv koronavirusa tražeći da globalna dostupnost cjepiva postane uvjet za dodjelu bonusa vodećim ljudima.

Izvan kontrole
Skupina potpisnika tog pisma upravlja imovinom od 3,5 bilijuna dolara. “Jasno je da trenutno velik dio svjetske populacije i dalje nema dovoljan i jednak pristup cjepivima”, stoji u pismu tih ulagača koje je objavljeno jučer.

“Pandemija koja i dalje izvan kontrole u većini država jest i treba biti na vrhu naše agende kao globalnih ulagača, ali i vladama i kompanijama u koje smo uložili”, navodi se dalje u tom dokumentu. Pismo je poslano upravnim odborima Pfizera, Moderne, AstraZenece te Johnson & Johnsona.

Dok su zapadne države poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela započele s kampanjom procjepljivanja s trećom, pa i četvrtom dozom, kao i cijepljenjem djece, od 1,3 milijarde stanovnika Afrike potpuno je cijepljeno manje od 8 posto.

Analiza FT-a objavljena prošloga mjeseca pokazala je kako broj administriranih trećih doza u bogatijim državama svijeta nadmašuje broj prvih dviju doza u siromašnijim dijelovima svijeta.

Do 15. prosinca gotovo 16 “booster” doza na 100 stanovniika administrirano je u 59 bogatih država svijeta u odnosu na svega 11 prvih ili drugih doza u državama niskog dohotka.

K tome, broj cijepljenih trećom dozom u bogatijim dijelovima svijeta dnevno raste za 5,5 milijuna. Svjetska zdravstvena organizacija uputila je apel farmaceutima i vladama da pomognu u dostizanju cilja od 70 posto cijepljenih u svakoj državi svijeta nakon što gotovo polovica njezinih članica nije uspjela dostići ni 40 posto do kraja prošle godine.

Povećanje jaza
Rezultat je to neravnomjerne globalne raspodjele, a ubrzavanje cijepljenja trećom dozom taj jaz može samo povećati. Dioničari smatraju kako bi proizvođači cjepiva trebali hitno dati prioritet isporuci COVAX-u te afričkom programu cijepljenja te transparentno objavljivati mjesečna izvješća o isporukama.

Rogier Krens, investicijski direktor nizozemske financijske tvrtke Achmea Investment Management koja je također potpisnica pisma, kaže kako nova varijante koronavirusa prijete gospodarskom oporavku širom svijeta.

Achmea će stoga glasovati protiv svakog prijedloga isplate bonusa šefovima farmaceutskih tvrtki koje neće implementirati ove zahtjeve. Alex Rowe, fond menadžer u Nomuri kaže kako davanje prvenstva distribucije cjepiva siromašnim državama u odnosu na kratkoročni profit nije samo ispravna stvar s etičke točke gledišta, već i najodrživiji dugoročni pristup za te kompanije.

Međutim, pitanje je koliko će pritisak ove skupine dioničara uroditi plodom, osim ako njihove prijedloge ne prihvate i ostali. Naime, većina od tih 65 ulagača drže vrlo male udjele u tri najveća proizvođača cjepiva, Moderni, BioNTechu i Pfizeru.

Najveći udjel od 0,3 posto Pfizerovih dionica vrijednih milijardu dolara drži BMO. Pojedinačno najveći udjel među farmaceutskim kompanijama koji posjeduje Achmea jest 0,01 posto dionica Johnson & Johnsona, vrijednih 41 milijun dolara.