Facebook pokazao medijima da će se teško dokopati njegova novca

Autor: Tomislav Pili , 18. veljača 2021. u 22:00
Blokada je dočekana na nož među nakladnicima, političarima i aktivistima/Reuters

Ovo je presudan trenutak za globalnu medijsku industriju koja polaže nade da će australsko rješenje redefinirati odnose s tehnološkim divovima.

Iznenađujuća i dramatična eskalacija spora Facebooka s australskom vladom oko naplate medijskog sadržaja imat će utjecaj na globalnu medijsku industriju, ocjenjuju analitičari i pokazuje da će se ideja naplate vijesti od velikih tehnoloških kompanija još susretati s brojnim preprekama.

Australski korisnici Facebooka jučer su se probudili bez mogućnosti čitanja vijesti na najvećoj svjetskoj društvenoj mreži.

No, odluka ima i globalne efekte jer je sadržaj australskih novina postao nedostupan svim Facebokovim korisnicima, neovisno gdje žive. Dramatična blokada medijskog sadržaja ujedno predstavlja i Facebookov raskid sa Googlevim pristupom ovoj problematici.

Blokada ‘teška srca’

Iako su se te dvije kompanije do sada zajednički protivile uvođenju zakonske obveze plaćanja za vijesti australskih medija i obje su prijetile da će ugasiti svoje usluge u toj zemlji, Google je proteklih dana ipak sklopio ugovore s nekoliko velikih australskih medijskih kuća.

Među njima je i News Corp, u vlasništvu medijskog mogula Ruperta Murdocha. Slučajno ili ne, blokada sadržaja dogodila se na dan kada u australskom parlamentu započinje rasprava o vladinu prijedlogu regulative koja bi velike internetske platforme trebala prisiliti na plaćanja naknada medijskim nakladnicima.

William Easton, direktor Facebookova poslovanja u Australiji, kazao je kako kompanija ograničava pristup sadržaju australskih medija “teška srca”, ali prijedlog zakona pokazuje “fundamentalno neshvaćanje” Facebookovih odnosa s nakladnicima. “Prijedlogom se zahtijeva penaliziranje Facebooka za sadržaj koji nije uzeo niti ga tražio”, tvrdi Easton, a prenosi Financial Times.

Međutim, blokada je dočekana na nož u Australiji, kako među nakladnicima i političarima, tako i aktivistima za ljudska prava. Naime, osim vijesti, blokada je “pokosila” i službene stranice javnozdravstvenih vlasti, a nedostupna su i upozorenja hitnih službi, pa i skloništa za žene žrtve nasilja. I sve to samo tri dana prije početka nacionalne kampanje cijepljenja protiv koronavirusa.

Blokada ključnih informacijskih usluga za premijera Scotta Morrisona arogantan je i razočaravajući potez Facebooka. “Ovi potezi samo potvrđuju zabrinutost sve većeg broja država zbog ponašanja velikih tehnoloških kompanija koje smatraju da su veće od nacionalnih vlada i da se pravila na njih ne trebaju primjenjivati”, napisao je Morrison na svom Facebook profilu, a prenosi Reuters.

Ministar financija Josh Frydenberg izjavio je kako Facebook nije signalizirao da će ovako nešto učiniti te dodao da je blokada pogrešna i nepotrebna. “No, današnji su događaji pokazali svim Australcima golemu tržišnu moć digitalnih divova”, dodao je Frydenberg.

Tijekom poslijepodneva sadržaj većine vladinih agencija opet je postao dostupan. Ipak, inozemni analitičari smatraju kako su događaji u Australiji presudan trenutak za globalnu medijsku industriju koja polaže nade da će “tvrda” australska regulativa pomoći u redefiniranju poslovnih odnosa s internetskim divovima.

Osim u Australiji, slična rješenja razmatraju se i u Europskoj uniji, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Stoga bi Facebookov potez mogao biti dobar primjer regulatorima pri određivanju granica do kojih se može ići prilikom zakonskih intervencija.

Tehnološke kompanije tvrde kako vijesti čine svega četiri posto sadržaja kojeg korisnici pregledavaju na njihovim stranicama. No, australska istraživanja pokazuju drugačiju sliku.

Prošlogodišnja studija sveučilišta u Canberri pokazala je kako 21 posto Australaca koristi društvene mreže kao primarni izvor informiranja, tri posto više nego godinu ranije. K tome, 39 posto stanovnika koristi Facebook za čitanje vijesti.

Studija je zaključila i kako se 29 posto australskog informativnog video sadržaja konzumira putem najveće društvene mreže.

Dogovor u više država

Što se tiče Googleova dogovora s News Corpom, valja naglasiti kako se on ne odnosi samo na naplatu sadržaja australskih medija u vlasništvu te korporacije, već i Wall Street Journala i New York Posta u SAD-u te tabloida The Sun u Velikoj Britaniji.

Do sada nijedan nakladnik nije sklopio takav sporazum s Googleom koji bi se protezao na više država. Robert Thompson, izvršni direktor Newsa, izjavio je za FT kako kompanija više od desetljeća čini napore da internetske platforme počnu plaćati za sadržaj.

Kritičari tvrde kako će od sporazuma uglavnom imati koristi samo News Corp jer ostalim, manjim nakladnicima nedostaje pregovaračka moć koju ima Rupert Murdoch. “Svaki pokušaj oduzimanja moći internetskim platformama samo im dodaje još snage”, kaže za FT Jeff Jarvis, profesor novinarstva iz New Yorka.

“Google ima moć odlučiti kojem će medijskom izdavaču dati novac, a kojem neće. To je veliko, staro naslijeđe igrača s političkim zaleđem koje mogu unovčiti”, pojašnjava Jarvis. Vrijednost ugovora Googlea i News Corpa nije objavljena, no Robert Thompson je istaknuo da će imati financijskog utjecaja na poslovanje.

Podsjetimo, Google je prošle godine najavio da će u iduće tri godine utrošiti milijardu dolara na otkup medijskog sadržaja u desetak država svijeta. Angela Mills Wade, izvršna direktorica Europskog nakladničkog vijeća ističe da sporazum koji je sklopio News “nesumnjivo dokazuje vrijednost informativnog medijskog sadržaja za Google”.

Što nosi australski zakon o medijskoj naplati?

Australski zakon o medijskoj naplati koji predlaže vlada i tamošnji regulator zaštite tržišnog natjecanja ima za cilj riješiti problem neravnoteže tržišne snage između tehnoloških divova i medijskih nakladnika prilikom pregovora o naplati sadržaja koji se preuzima na društvenim mrežama. Zakon određuje da nakladnici moraju dogovoriti komercijalne ugovore s Facebookom i Googleom, pojedinačno ili kolektivno. Ako dogovor ne mogu postići, arbitar kojeg će imenovati vlada odlučit će čija je ponuda razumnija. Ako digitalne kompanije prekrše postignuti dogovor, mogu biti novčano kažnjene iznosom i do 7,4 milijuna dolara. Zakon određuje i da kompanije obavijeste izdavače ako promijene pretraživačke algoritme.

Komentirajte prvi

New Report

Close