Nakon dvije godine pada, u eurozoni se u ovoj godini predviđa rast od 1,1%, nakon čega slijedi povećanje od 1,5% u 2015. godini, pokazuju rezultati ljetnog izdanja EY Eurozone Forecast (EEF), priopćeno je iz E&Y-a.

Predviđa se povećanje izvoza, a postupni rast domaće potražnje trebao bi potaknuti skroman rast investicija. Međutim, i dalje postoji opasnost od deflacije. U svibnju je inflacija u Eurozoni pala na samo 0,5%. Raširenost deflacije, ili čak razdoblje vrlo niske inflacije, dodatno bi pridonijeli problemu sporog rasta povećanjem stvarne razine duga i odgađanjem odluka o potrošnji i investiranju.

Slabi rast cijena je djelomično posljedica snage eura u posljednjih nekoliko mjeseci. Zbog paketa mjera Europske središnje banke (ECB) koji je donesen ranije ovog mjeseca, te sa čvršćom politikom SAD-a, očekuje se da bi euro trebao početi slabiti kasnije ove godine i u 2015. Stoga EEF očekuje da će inflacija početi rasti, ublažavajući prijetnju deflacije i potičući oporavak investicija i osobne potrošnje.

Dinamika oporavka diljem Eurozone i dalje će varirati. Očekuje se da će Grčka i Italija vrlo vjerojatno biti među najslabijim ekonomijama unutar Eurozone. S druge strane, ove godine se očekuje povećani rast BDP-a Španjolske i Portugala, gdje bi reforme uvedene proteklih godina trebale uroditi plodom. Ove će ekonomije vrlo vjerojatno nadmašiti neke od slabijih velikih ekonomija poput Francuske i Nizozemske, koje poprilično sporo rješavaju svoje temeljne gospodarske probleme. Međutim, i dalje postoje velike razlike u mogućnostima iskorištavanja potencijala zemalja. Primjerice Njemačka trenutno iskorištava skoro pa svoj puni potencijal, dok je BDP u Italiji i Španjolskoj i dalje oko 6% ispod potencijala, a veličina jaza u Grčkoj je još i veća.

Potrošači i poduzeća suočavaju se sa slabim kreditnim uvjetima u većini zemalja Eurozone. Ipak, čini se da će potrošnja kućanstava, koja je počela blago rasti prošle godine, u nadolazećim tromjesečjima uzeti zamah. Raspoloženje potrošača je prema podacima Europske komisije trenutno na najvišoj razini od 2007. godine, a istraživanje ECB-a pokazuje da potražnja za kreditima stanovništva raste.

Osim toga, postoje i naznake da je tržište rada trenutno na prekretnici. Iako je stopa nezaposlenosti i dalje nešto ispod 12%, zaposlenost počinje rasti. Tauno Olju, izvršni direktor u odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska komentira: „Stope nezaposlenosti i dalje su visoke diljem zemalja Eurozone. Treba se više toga poduzeti po pitanju poboljšanja uvjeta na tržištu rada. Vlade trebaju biti usmjerene prema budućnosti, posebno kada se radi o pronalaženju načina kako olakšati poduzećima stvaranje novih radnih mjesta za mlade ljude.“ Unatoč nekim pozitivnim znakovima, zbog visoke stope nezaposlenosti, plaće će i dalje biti na povijesno niskim razinama. U skladu s tim, rast realnog raspoloživog dohotka će vrlo vjerojatno ostati ispod stope zabilježene prije globalne financijske krize.

Iako su šanse ponovnog intenziviranja krize u Eurozoni sve manje, različiti rizici izvan regije ugrožavaju oporavak. Najveći rizik predstavlja politička napetost u Ukrajini. Ne samo da bi ona mogla dovesti do rasta cijena energenata i nestašice ukoliko opskrba Eurozone energijom bude narušena, već bi također mogla negativno utjecati na poslovanje i na raspoloženje potrošača. Takav bi scenarij vrlo vjerojatno privremeno smanjio izglede za oporavak Eurozone. Drugi značajan rizik je mogućnost da dijelove, ili čak cijelu Eurozonu, zahvati duže razdoblje deflacije troškova i plaća. Iako je ECB i dalje na oprezu zbog prijetnji deflacije, averzija nekih članova Upravnog vijeća prema korištenju nekonvencionalnih mjera, kao što su kvantitativno olakšavanje, upućuje na to da će ECB i dalje nerado poduzimati odlučnije korake.

„Dok se pozitivni pomaci vide u području izvoza, povjerenja potrošača i priljeva kapitala u novim konkurentnim gospodarstvima, treba se voditi računa o tome kako zacementirati fiskalnu održivost, obnoviti banke i kreditiranje, te poboljšati mogućnosti za rast i stvaranje radnih mjesta“, dodaje Olju.

U Hrvatskoj se, unatoč znakovima industrijskog oporavka, predviđa odgađanje rasta gospodarstva do 2015. godine, ponajprije zbog pritiska da se smanji fiskalni deficit. BDP je u ovoj godini pao 0,4%, te će očekivani godišnji rast od 1,5% u 2015., i 2,5% u razdoblju od 2016.-17. ovisiti o tome hoće li sve jače vanjsko okruženje konačno pokrenuti domaću potražnju. Sve veći troškovi, s inflacijom iznad prosjeka EU, ograničit će izvoz u razdoblju od 2015.-16.

Procjenjuje se da će fiskalni deficit u Hrvatskoj pasti na 3% BDP-a tek 2017. godini (kasnije nego što je to planirala EU), bez obzira na strukturne reforme planirane u svrhu njegovog smanjenja. Oporavak ulaganja privatnog sektora ove će godine biti odgođen zbog slabljenja domaće potražnje, nesigurnosti oko strukturnih fondova EU i neizvjesne političke budućnosti. Dugoročni oporavak ovisit će o odnosu kune i eura (koji omogućuje otplatu visokih dugova u stranoj valuti privatnog sektora), o pristupu sve većem tržištu EU i o izravnim stranim ulaganjima.

„Brojni pokazatelji upućuju na daljnji porast optimizma poslovne zajednice vezano za ekonomske izglede Eurozone. Sveukupno, ekonomski rast Eurozone također će doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije u Hrvatskoj. S obzirom na mogućnost potencijalnih rezova državne potrošnje, ključno je poduprijeti ekonomski oporavak i investicije brzim povlačenjem sredstava iz EU fondova, te se usredotočiti na korištenje sredstava u prvim godinama nadolazećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU“, zaključuje Olju.