Ekonomist Miroslav Zdravković objavio je na portalu makroekonomija.org vlastito istraživanje o tome što sve iz Mađarske švercaju građani Hrvatske i Srbije. “Veliko odstupanje registrirane vrijednosti izvoza iz Mađarske u Srbiju i Hrvatsku, 578 milijuna eura kod Srbije i 850 milijuna eura kod Hrvatske, motiviralo me je da odem jedan korak dublje u podatke trademap-a, da vidim o kojim proizvodima se radi. Dodatan korak bi trebalo učiniti ministarstvo unutarnje trgovine ili neka druga institucija, kako bi se očitale i količine konkretnih proizvoda koje ulaze na tržište”, piše Zdravković.
Odstupanja u podacima nastaju na dvije osnove: transfernih cijena velikih kompanija i šverca proizvoda iz Mađarske. Kada građani iz ove dvije zemlje kupe robu u Mađarskoj na carini mogu dobiti povrat mađarskog PDV-a. Tada mađarska carina registrira robu oslobođenu od PDV-a kao izvoz iz Mađarske. I dok je u Srbiji i Hrvatskoj isplativo prošvercati kupljenu robu, u Mađarskoj ostaje trag da je tamo kupljena.
Iz podataka se vidi da se najveći dio razlika u knjiženom izvozu iz Mađarske i uvozu u Hrvatsku i Srbiju odnosi na iste proizvode: električnu energiju, derivate nafte, prirodni plin, lijekove i putničke automobile. To ukazuje na činjenicu da velike kompanije mogu mnogo lakše da transferirati novac i profit na željenu destinaciju u odnosu na tisuće švercera/turista koji odu kupiti robu jeftinije nego u svojoj zemlji, nadajući se još da će izbjeći plaćanje carine prilikom povratka kući.
“Hit” za kupce iz Hrvatske i Srbije su: svinjetina, šećer, čokolada, hrana za životinje, preparati za njegu lica i kože, proizvodi za osobnu higijenu, praškovi za pranje, nove gume za automobile, klima uređaji, računala, telefoni za fiksnu telefoniju, televizori (uključujući video rekordere) toaletni papir i tamponi.
"Iz priloženih tabela mogu se izračunati izgubljeni prihodi budžeta Srbije i Hrvatske od nenaplaćenog PDV-a i carine, na nivou pojedinačnih proizvoda. I, da ponovim, mogu se izračunati količine švercane robe u odnosu na godišnji promet tih proizvoda u legalnim tokovima", zaključuje Zdravković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.LIDL ?
To su Kolonizatori koji su došli u Hrvatsku kako bi uništili Hrvatsko gospodarstvo , prevarama .
Evo na primjer danas :
Reklamiraju sniženje cijena 20 % na voće i povrće .
LAŽ !
Sve možete jeftinije i puno , puno bolje kupiti na Placu , na Tržnici .
Uspjeli su agresivnom kampanjom prevariti veliki broj Hrvatskih kupaca koji su nasjeli (parkiralište im je puno) .
Naprimjer , jagode u Lidlu su po 20 kn a na Placu od 14 do 16 kn !
Slično je i sa drugim cjenama .
Na primjer mlijeko prodaju po 6,99 kn !
Piletinu po 49,99 !…
Ako imate njihove stare promiđbene letke , usporedite stare i nove cijene na akciji !
Sada oglašavaju akcije , a u stvari su cijene digli 40 % .
Posebna je priča s bonbonima , čokoladama i keksima .
Toliko su agresivni sa lošom robom u namjeri da unište Kraš , Zvečevo , Kandit…
I šta je još interesantno u Lidlu ,Spar , Kaufland ,Merkator…?
U prošloj godini su radili sa gubitcima (za razliku od Konzuma i ostalih Hrvatskih trgovina).
Nema dobiti – ne plačaju Hrvatskoj porez na dobit !
Rezime :
uništavaju Hrvatsko gospodarstvo , povečavaju nezaposlenost u Hrvatskoj , jačaju svoje gospodarstvo , zapošljavaju svoje radnike ….
Kupujte Hrvatske proizvode u Hrvatskim trgovinama !
S kupnjom Hrvatskih proizvoda čuvate radna mjesta Hrvatima u Hrvatskim tvrtkama i jačate Hrvatsko gospodarstvo !
Hrvatska je uzasno, uzasno skupa zemlja. Putovao sam, i sto sam kratko bio vani, mogu reci da su pogotovo najskuplji osnovni artikli. Gotovo nijedna zemlja ne stavlja 25% pdv na hranu, recimo.
Tradicija kupovine u drugim zemljama postoji vec dugo, gotovo sve je jeftinije. Rezije su nam ekstremno skupe, i skacu suludo. Autobus/tramvaj u vrhu Europe, isto poraslo 100% u kratko vrijeme. Hrana je uzasno skupa. Od svega sto se mogu sjetiti, mozda je samo kava u kaficu, pivo negdje vani, i kino jeftinije-ali to ne uvijek.
Ako uzmemo u obzir place, koje su ovdje i 5 puta manje, onda je jasno da samo za hranu realno treba i pola place. U zemlji gdje gola egzistencija uzima skoro cijelu placu, tesko ce potrosaci stvarati neku egzoticniju potraznju.
Sto se tice kredita, na to zaboravite… banke to daju prema placi/zaposlenju, tako da cete tesko dobiti isti u Austriji. Stos je da je stednju lako seliti za veci prinos, a kredit ne. Takodjer, kreditni rizik klijenta se formira i prema zemlji u kojoj radi.
Zemlja od koje je poslovno konkurentija Venezuela, ne moze imati kamate kao u Austriji.
Kakva je situacija, govori to da za volontiranje koje 100% nece prerasti u posao, ide i po 40-50 ljudi na jedno mjesto. Postajemo Alan Ford drzava, tragedija, komedija, i satira.
Kako ćete 01.07. nazivati svakodnevnu borbu za preživljavanjem- mnogih
građana iz Rep.Hrvatske koji su “OTKRILI NIŽE CIJENE ” u državama
okruženja- a čiji ćemo član postati 01.07. ove godine, posebice Mađarska
i Austrija….Italija,…
Jedva čekam, da odem u Mađarsku pogledati cijene lijekova, koje građani
kupuju tamo- a nas kritiziraju…
Što mislite hoće li mađarske veldrogerije imati takve cijene lijekova
svjetskih kompanija..?
Godinama smo u visokim cijenama plaćali HRVASKU ADMINISTRACIJU….
gotovo je, napokon ….
Prvo ćemo otići u Austriju po novac / kredite/ ..ako ih ovdje možemo plaćati
onda ćemo tamo moći- još lakše!
Uključite se u raspravu