Budućnost eura kao zajedničke valute bit će jedna od ključnih tema Briselskog ekonomskog foruma koji se održava u četvrtak. O problemima eurozone, je li izgubila svoju privlačnost nakon grčke krize i kad bi Hrvatska mogla uvesti euro, za Poslovni dnevnik govori Paulina Dejmek Hack, ekonomska savjetnica predsjednika Europske komisije.

Kakve su perspektive ulaska Hrvatske u eurozonu i smatrate li da Hrvatska treba uvesti euro što prije?
Uvođenje eura stvar je jasnih kriterija, određenih Ugovorom. Značajno smanjenje sadašnjeg omjera javnog duga u odnosu na BDP i održivost takvog trenda u srednjem roku bio bi prvi korak prije pridruživanja Tečajnom mehanizmu (ERM II). U sljedeće dvije godine, takozvani Maastriški kriteriji povezani s inflacijom, dugoročnim kamatnim stopama, proračunskim manjkom, javnim dugom i stabilnošću tečaja trebali bi biti zadovoljeni. Proces je također povezan s posebnim preporukama koje Europska komisija za pojedine zemlje objavljuje svakog proljeća te Nacionalnim konvergencijskim planom i Nacionalnim reformskim programom.

Je li eurozona nakon grčke krize izgubila dio svoje privlačnosti?
Kao i uvijek, važno je pogledati činjenice: izazovi s kojima se suočava Grčka nisu povezani sa zajedničkom valutom u tolikoj mjeri. Euro je više od same valute. To je politički i ekonomski projekt. Sve članice Monetarne unije odustale su od svojih prijašnjih nacionalnih valuta i dijele monetarnu suverenost s ostalim državama eurozone. Zauzvrat članice dobivaju povlasticu korištenja vjerodostojne i stabilne valute u sklopu velikog i konkurentnog jedinstvenog tržišta. To zahtijeva solidarnost u vremenima krize i poštovanje zajednički dogovorenih pravila kod svih članica. Ustvari, euro, uveden 1999. godine, veliki je uspjeh po svim standardima. Približno 340 milijuna građana koristi euro kao svakodnevnu valutu, a i druga je najčešće korištena valuta za devizne pričuve. Štoviše, eurozona se nastavila širiti posljednjih godina, s pet država koje su se pridružile od 2008. do danas.

Može li euro preživjeti ako u budućnosti ne dođe do formiranja i fiskalne unije?
Kao i sama Europska unija, Ekonomska i monetarna unija (EMU) je projekt koji je evoluirao tijekom vremena i koji će nastaviti evoluirati. Trenutačno fiskalna politika ostaje u nacionalnoj nadležnosti, ali je subjekt zajednički dogovorenih pravila o fiskalnoj disciplini. Prošlog srpnja postavili smo jasan plan kako dovršiti EMU u tzv. izvješću Pet predsjednika pod nazivom "Dovršenje europske Ekonomske i monetarne unije". Ovaj pristup omogućit će da EMU konačno bude dovršena, sa osnaženim temeljima. Kao prvi korak, Komisija je u procesu osnivanja savjetodavnog Europskog fiskalnog odbora koji će koordinirati rad nacionalnih fiskalnih vijeća. U drugom dijelu predviđeni su koraci prema daljnjoj fiskalnoj integraciji, uključujući osnivanje ministarstva financija eurozone. 

Europska središnja banka (ECB) razmatra uvođenje dodatnih poticaja, govori se čak i o kupnji dionica. Znači li to da dosadašnji poticaji više nisu efikasni u poticanju inflacije i gospodarskog rasta?
ECB je neovisna institucija i mi nikad ne komentiramo njezine poteze. Imamo potpuno povjerenje u ECB.

Na početku godine pojavile su se zabrinutosti u vezi sa stanjem talijanskih banaka. Je li taj problem riješen i kakvo je općenito stanje europskih banaka?
Općenito govoreći, bankovni sektor EU prošao je vrlo dug put od financijske krize. EU je prednjačio u implementiranju novih, međunarodno dogovorenih pravila, značajno ojačavši financijski sustav, primjerice, uvođenjem viših kapitalnih zahtjeva i većih likvidonosnih pričuva za banke. Problem u Italiji, kao i još nekim članicama eurozone, jest visoka razina nenaplativih kredita koji su rezultat dugog razdoblja sporog rasta koji je doveo do teškoća u otplati, posebno kod malih i srednjih poduzetnika. Za zemlje kojih se tiče Komisija je spomenula rješavanje tog problema u posebnim preporukama. Talijanska vlada odlučna je u rješavanju tog problema i poduzela je određene mjere za njegovo rješavanje.

Je li cijeli bankovni sustav Europe u opasnosti kao što je bio za financijske krize 2008.?
Europski je bankovni sustav,  sveukupno, u puno boljem stanju nego prije nekoliko godina. Odlučni potezi su poduzeti. Ostvarena je konsolidacija i razduživanje u bankovnim bilancama. Proveden je sveobuhvatni stres-test na europskoj razini. Imamo mnogo striktnija pravila i,  što je posebno važno,  imamo bankovnu uniju. Velike i sustavno važne banke u eurozoni od studenoga 2014. su pod središnjim nadzorom Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Ako se banka nađe u teškoćama, imamo zajednička pravila koji ograničavaju potrebu za trošenjem novca poreznih obveznika. U  procesu smo dovršenja bankovne unije uvođenjem zajedničkih zaštitnih mjera vezanih za osiguranje štednih uloga.