Europskim poreznim oazama prijeti kriza zbog OECD-a

Autor: Tomislav Pili , 30. ožujak 2015. u 22:00
Bivši premijer Luksemburga i sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker/Reuters

Privlačenje stranih kompanija niskim porezima dovelo je do velike ovisnosti Luksemburga o financijskim uslugama.

Ekonomije najbogatijih europskih država, Luksemburga i Švicarske, mogle bi doživjeti snažan šok uvođenjem nove regulative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o poreznom tretmanu stranih korporacija.

Angel Gurría, glavni tajnik OECD-a, upozorio je malo, ali prebogato Veliko vojvodstvo Luksemburg da se suočava s "važnim izazovima". OECD-ova studija o utjecaju nove regulative na Luksemburg je pokazala da bi se u bliskoj budućnosti ta država mogla suočiti s nižim proračunskim prihodima od multinacionalnih kompanija kao posljedicom evolucije međunarodne porezne regulacije. Naime, luksemburška se ekonomija do 70-ih godina prošlog stoljeća oslanjala na industriju, da bi se potom preorijentirala na financijski sektor. Niski porezi, dani najčešće diskrecijskom ocjenom vlade, doveli su u malenu državu sa svega 550.000 stanovnika najveće svjetske korporacije koje su tamošnje podružnice iskorištavale za plaćanje nižih poreza kroz složene računovodstvene operacije internih pozajmica.

 

51posto

udjela u BDP-u Luksemburga imaju financijske usluge

Ključnu ulogu u preorijentiranju Luksemburga u poreznu oazu imao je tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je za kormilom tamošnje vlade bio 18 godina. Lani otkriveni dokumenti pokazali su da je 340 svjetskih kompanija, poput Pepsija, Ikee, Procter&Gamblea ili FedExa koristilo luksemburške podružnice za snižavanje poreznog opterećenja. Bujanje financijskog sektora dovelo je do toga da financijske usluge sudjeluju s preko 51 posto u ukupnom BDP-u Luksemburga. Za usporedbu, financijske usluge sudjeluju s 30,5 posto u njemačkom BDP-u te 32,9 posto u britanskom gdje se nalazi jedan od svjetskih financijskih centara, London.

Luksemburg je tako postao jedna od najbogatijih država ne samo Europe, već i svijeta, s BDP-om po glavi stanovnika od gotovo 104.000 dolara. No, prijedlog OECD-ove regulative s kojom se složila skupina G20 trebala bi od sljedeće godine, ako ne stati na kraj, onda barem umanjiti mogućnost korporacijama da umanjenjuju porezna davanja kroz prekomorske podružnice. S jednakim efektima mogla bi se suočiti i Švicarska koja također ima značajan financijski sektor. Prvi paket prijedloga OECD je objavio lanjskog rujna, a nakon što ga je prihvatila skupina G20, do sada ga je potpisalo 40 država koje čine 90 posto svjetskog gospodarstva. Drugi paket reformskih prijedloga očekuje se ove jeseni.

Komentirajte prvi

New Report

Close