Europski parlament dao je zeleno svjetlo za paket ekonomske pomoći Ukrajini vrijedan 1,2 milijarde eura u obliku zajmova. Za pomoć očuvanju stabilnosti istočnog susjeda kojemu prijeti ruska invazija, a s kojim granicu dijele četiri članice, u Parlamentu je glasalo 598 zastupnika, 53 je bilo protiv uz 43 suzdržana.

”Zbog povećane geopolitike nesigurnosti i njegova utjecaja na gospodarsku situaciju”, stoji u prioćenju, Ukrajina gubi pristup međunarodnim tržištima kapitala. Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen prethodno je rekla da bi, nakon što prijedlog bude odobren, Ukrajini brzo moglo biti dodijeljeno 600 milijuna eura. “Stalne sigurnosne prijetnje već su potaknule znatan odljev kapitala. To negativno utječe na buduća ulaganja, u kojima Ukrajina već zaostaje za usporedivim gospodarstvima u regiji, čime se dodatno smanjuje otpornost zemlje na gospodarske i političke šokove”, stoji u objašnjenju prijedloga ekonomske pomoći.

Satelitske snimke i obavještajni podaci govore da je Rusija posljednjih nekoliko tjedna nagomilala više od 100 tisuća (neke procjene idu i do 140 tisuća) vojnika na granicama Ukrajine. Washington i Velika Britanija upozorili su da bi praktički bilo koji dan mogla uslijediti invazija ruske vojske, no službena Moskva odbacuje takve tvrdnje uz zahtjeve da se Ukrajinu neće primiti u NATO i povlačenje postojbi Saveza iz članica koje graniče s Rusijom. U utorak je Rusija objavila da povlači dio vojnika nakon završetka dijela vojnih vježbi, ali je naglasila da će većina vojske ipak ostati. U ponedjeljak je u Moskvi na razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom bio njemački kancelar Olaf Scholz koji je prenio poruku Zapada da će u slučaju rata odgovoriti oštrim sankcijama te zatražio hitnu deeskalaciju.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dimitro Kuleba izrazio je skepsu oko ruske objave o povlačenju snaga. “Ruska Federacija konstantno objavljuje različita priopćenja pa već imamo pravilo: “Ne slušaj pa vjeruj, nego vidi pa onda vjeruj”. Kada vidimo povlačenje, povjerovat ćemo u deeskalaciju”, rekao je Kuleba.

Zemlju koja broji 44 milijuna stanovnika i posljednjih se godina sve više otvora prema Zapadu, posljednjih dana napuštaju privatni avioni tamošnjih bogataša i oligarha. Niz zemalja pozvao je svoje građane da napuste Ukrajinu, uključujući i Hrvatsku, a pozivima zasad odlijevaju predstavnici kompanija koje posluju ili žele razvijati svoje poslovanje u toj zemlji nadajući se diplomatskom raspletu krize.

Dogovorenu europsku financijsku pomoć, o kojoj prijedlog treba odobriti Vijeće članica, Europska komisija tek treba posuditi na tržištima kapitala ili od međunarodnih kreditora. Kako je zamišljeno, sredstva bi Ukrajini trebala biti isplaćena u dvije jednake tranše unutar godine dana. I u proteklom sedmogodišnjem razdoblju Europska unija odobrila je Ukrajini pet milijardi eura zajmova, od čega je prošle godine iznos dosegnuo 1,2 milijarde eura.

Da o financijskoj potpori razmišljaju i Sjedinjene Američke Države objavio je u ponedjeljak Reuters pozivajući se na neimenovani izvor iz američke administracije. SAD nude Ukrajini jamstvo u visini do milijarde dolara kako bi pomogle tamošnjoj ekonomiji pritisnutoj ruskom prijetnjom.

”Ova ponuda… ojačat će sposobnost Ukrajine da osigura ekonomsku stabilnost, rast i prosperitet svojim građanima, suočena s destabilizirajućim ponašanjem Rusije”, rekao je američki državni tajnik Anthony Blinken dodajući da će snažno partnerstvo s Međunarodnim monetarnim fondom i drugim financijskim institucijama, skupinom G7 i ostalim bilateralnim donatorima također pomoći u tim naporima.