Predstojeće Svjetsko prvenstvo u nogometu podignut će međunarodni prestiž Katara, no ubrzano traženje alternativnih dobavljača plina za Europsku uniju moglo bi tu bliskoistočnu državu učvrstiti na ljestvici najbogatijih na svijetu. Kako navodi Bloomberg, nekoliko je visokih dužnosnika Europske unije posljednjih tjedana posjetilo katarsku prijestolnicu Dohu, a svi su imali jasnu poruku – trebamo vaš plin što je prije moguće.

Korist od Mundijala

Prva je “led” probila Njemačka koja je uputila svoje energetske kompanije da počnu dogovarati ugovore o isporuci plina s katarskim dobavljačima. Fokus na katarski ukapljeni prirodni plin (LNG) posebno je pojačan ovih dana, nakon obustave isporuke ruskog plina Poljskoj i Bugarskoj.

Ako je suditi po podacima za prvo tromjesečje, katarski izvoz energenata ove bi godine trebao prijeći vrijednost od 100 milijardi dolara, po prvi puta od 2014. godine. To će tamošnjem vodstvu omogućiti još veće mogućnosti ulaganja na svjetskim burzama (i posrednog ostvarivanja vanjskopolitičkih ciljeva) kroz državni investicijski fond vrijedan 450 milijardi dolara. K tome, Doha od nogometnog Mundijala krajem ove godine očekuje ekonomsku korist od 20 milijardi dolara. Sve će to dodatno obogatiti jednu od najbogatijih država svijeta.

Gospodarstvo vrijedno 200 milijardi dolara ove bi godine trebalo porasti dodatnih 4,4 posto, najviše od 2015., pokazuju procjene američke banke Citigroup.

U zemlji gdje živi tri milijuna ljudi BDP po stanovniku ove bi godine trebao dosegnuti gotovo 80.000 dolara, blizu razina Švicarske ili Kajmanskih otoka. Radi se o velikom ekonomskom preokretu te malene države na arapskom poluotoku. Naime, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i njezini saveznici utrošili su tri godine kako bi Katar ekonomski unazadili zbog njegovih veza s regionalnim islamističkim skupinama i Iranom. Nakon toga izbila je pandemija koronavirusa koja je snažno spustila cijene energenata, ubrzavši za neke neizbježni trend napuštanja fosilnih goriva i prelaska na čiste izvore energije. K tome, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravali su na loš tretman stranih radnika koji su gradili stadione i infrastrukturu za Svjetsko prvenstvo. Samo u 2020. najmanje 50 radnika izgubilo je život na tim gradilištima.

No, danas je ekonomski bojkot arapskih susjeda završen, a cijene plina u Europi na rekordnim su razinama. Katarski vladar, emir Tamim bin Hamad Al Thani, tražena je osoba i u Europi i u SAD-u. Na siječanjskom sastanku u Bijeloj kući na kojem se razgovaralo o “osiguravanju stabilnosti globalne energetske opskrbe”, predsjednik Joe Biden kazao je kako je Katar “najvažniji saveznik izvan NATO-a”.

Istovremeno traju tenzije između SAD-a i do sada najvažnijeg saveznika u tom dijelu svijeta, Saudijske Arabije, zbog njezina odbijanja da zajedno sa UAE-om podigne proizvodnju nafte i tako doprinese padu cijene. Valja naglasiti kako je Katar 2021. pokrenuo 30 milijardi dolara vrijedan projekt kojim bi do 2027. izvozio 60 posto više LNG-a. Radi se o izradnji šest terminala za ukapljivanje plina. Prije izbijanja rata u Ukrajini dio analitičara je dovodio u pitanje isplativost te investicije. No, sada je potražnja tolika da je katarska vlada najavila da bi mogla izgraditi još jedan takav terminal.

Kupuje se tehnologija

“Trenutak je vrlo sretan za Katar koji može svjedočiti novom pokretaču rasta u ovom desetljeću”, kaže Ziad Daoud, glavni ekonomist za rastuća tržišta u Bloomberg Economicsu. Trenutno Katar ne može proizvesti dovoljno LNG-a kako bi zadovoljio europske potrebe. Strani ekonomski promatrači postavljaju sada pitanje što će Katar učiniti s tim novcem. Upućeni izvori tvrde kako će dobar dio novca biti uliveno u državni investicijski fond. To bi omogućilo fondu, već velikom dioničaru kompanija poput Volkswagena i britanske banke Barclays, kao i ulagaču u njujorške i londonske nekretnine, da ubrza ulaganje u tehnološke kompanije. Međutim, Katar bi novostečeno bogatstvo mogao iskoristiti i za financiranje političkih ciljeva u regiji.

Prošlog mjeseca katarska je vlada najavila ulaganje 5 milijardi dolara u Egiptu. Dio je to plana zaljevskih država za podršku toj sjevernoafričkoj državi, uzdrmanoj skokom cijena hrane nakon izbijanja rata u Ukrajini. Valja istaknuti kako neka ulaganja povezana s vanjskopolitičkim ciljevima nisu prošla ponajbolje. Katarski investicijski fond uložio je nekoliko milijardi dolara u rusku imovinu, uključujući i naftnu kompaniju Rosnjeft. Vrijednost te imovine sada je vrlo
mala.