Obnovljivi izvori energije (OIE), uslijed kolebanja cijena nafte, najava o smanjenju prirodnih rezervi te sve veće pažnje posvećene zaštiti okoliša, postaju sve atraktivniji čak i vodećim naftnim kompanijama koje najavljuju daljnja ulaganja u tu vrstu energetike. Za naftne je kompanije nakon velikih financijskih gubitaka u posljednje dvije godine uključivanje u sektor OIE važan zbog traženja novih izvora dobiti. Tako su kompanije poput Shella, Eni, Total i Statoil najavili investicije u "zelenu energiju" ukupne vrijednosti oko 2,5 milijardi dolara.

Inovativnost iz nužde
I francuska je naftna kompanija Total najavila da se planiraju pozicinirati na čelno mjesto liste proizvođača i skladištara energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, za što su si dali rok od 20 godina. Prošloga je tjedna Total za 1,1 milijardu dolara kupio Saft, kompaniju koja se bavi skladištenjem energije, a od 2011. ova kompanija posjeduje većinski udio u proizvođaču solarnih panela, SunPoweru. "Ljudi postaju inovativni kad ih se stjera uz zid", izjavio je Patrick Pouyanne, izvršni direktor Totala, prenosi Reuters.  

U novom se trendu ističe i BP, nekadašnji British Petroleum, koji u jeku prilično snažnog pritiska na prestanak upotrebe fosilnih izvora veliku količinu financijskih sredstava ulaže upravo u promicanje zelene energije. Navodeći fleksibilnost kao jednu od glavnih karakteristika kompanije, BP na službenim stranicama napominje da su spremni svoje poslovanje prilagođavati u skladu s vanjskim okolnostima. Shell, najveća europska naftna kompanija, osniva odjel koji će proizvoditi energiju iz vjetra, sunca te biogoriva, izvijestio je Reuters na temelju uvida u Shellove dokumente. No, kad se Shellova ulaganja u OIE od 200 milijuna dolara usporede s njihovim ukupnim investicijama od 30 milijardi dolara godišnje, postavlja se pitanje nije li opredijeljenje naftnih kompanija za obnovljive izvore tek deklarativne prirode.

Sasvim logičan zaokret
Naftni stručnjak Davor Štern smatra da je zaokret naftnih kompanija prema OIE sasvim logičan s obzirom da je Njemačka dokazala sposobnost da u jednom danu cjelokupnu potrošnju može zadovoljiti iz OIE. Iako je riječ o povijesnom događaju koji se prema upozorenjima stručnjaka ipak neće događati na dnevnoj bazi, Davor Štern smatra da njemački primjer vrlo zorno pokazuje u kojem će se smjeru kretati energetika budućnosti.

"Razdoblje povratka uloženog u obnovljive i alternativne izvore energije zbog napretka tehnologije sve je kraće, pa više ni taj argument nema težine. Naftne kompanije suočene su s pritiscima Europske unije o okretanju ka OIE, zatim pritiscima javnosti o zelenoj ekonomiji te u konačnici i pritiscima investitora koji inzistiraju na održivosti", smatra Štern. Ljudi iz branše upozoravaju da su naftne kompanije po pitanju ulaganja u OIE ipak oprezne iz nekoliko razloga.

BP je 2011. godine, primjerice, zatvorio svoj odjel solarne energije jer nisu mogli izdržati pritisak žestoke i jeftinije konkurencije kineskih proizvođača. Trenutno su ulaganja u obnovljive izvore energije relativno mala u odnosu na ukupni kapital angažiranih kompanija jer u ovim ranim fazama OIE ne generiraju značajan povrat uloženog", za Reuters je pojasnio Rohan Murphy, jedan od direktora Allianz Global Energy fondacije. No, uslijed ekonomskog i društvenog razvoja i očekivanog rasta broja stanovništva očekuje se i povećanje potrošnje energije za koje fosilna goriva više neće biti dostatna.

Zabrana uvoza američkog plina

'Ne možete u plinovodu odvojiti dvije vrste plina'
Francuska ministrica energetike i okoliša Segolene Royal ovog je mjeseca najavila da će s pravnog gledišta ispitati načine zabrane uvoza američkog plina iz škriljca te je od francuske elektroprivrede EDF zatražila uvoz isključivo konvencionalnog plina. No, izvršni direktor naftne kompanije Total Patrick Pouyanne smatra da je plan neodrživ. "Ne znam kako bi se takvo što moglo učiniti. Plin ukapljen u SAD-u u cijevima se miješa s konvencionalnim plinom. Ne možete ih razdvojiti", rekao je Pouyanne u francuskom Senatu. "Kroz godinu ili dvije planiramo američki plin uvesti u Europu. Cijena plina u Europi niža je zbog američkog LNG-a", dodao je Pouyanne.