Europski ministri financija okupili su se danas u Dublinu na dvodnevnim neformalnim razgovorima na kojima bi trebali produljiti rok Irskoj i Portugalu za povrat kredita i odobriti pomoć Portugalu a u posljednji je tren u dnevni red uvrštena i borba protiv porezne evazije.

Očekuje se da će ministri Europske unije dogovoriti da se Portugalu i Irskoj za sedam godina produlji rok za povrat kredita koje im je odobrio EU.

Današnji i sutrašnji sastanci u Dublinu neformalne su prirode i na njima se neće donositi službene odluke.

Potpora produljenju roka za Portugal vjerojatno biti uvjetovana prijedlozima Lisabona o novim mjerama ostvarenja zacrtanih proračunskih ciljeva za ovu godinu. Te je ciljeve doveo u pitanje portugalski ustavni sud, proglasivši neustavnima pojedine planirane mjere za njihovo ostvarenje.

Ministri će se u Dublinu također suglasiti da se Cipru odobri 10 milijardi eura pomoći u sklopu paketa kojem će Nikozija morati pridodati 13 milijardi umjesto početno planiranih sedam milijardi eura. Novac je namijenjen pokrivanju potreba Nikozije za financiranjem u iduće tri godine i restrukturiranju banovnog sektora.

Razlika u iznosu proizlazi najvećim dijelom iz sporazuma o zatvaranju druge po veličini banke u zemlji, Laiki Banka, i restrukturiranju najveće Bank of cyprus.

Sporazum međunarodnih zajmodavaca i Cipra precizno određuje i kako Nikozija treba pribaviti novac.

Tako će Cipar morati, između ostalog, prodati 400 milijuna eura zlatnih rezervi i povisiti stopu korporativnog poreza i poreza na kapitalnu dobit.

Ministri neće raspravljati o hitnim mjerama pomoći Sloveniji, čije su banke nagomilale ogromne portfelje nenaplativih zajmova, potpirujući bojazan da će malenoj zemlji trebati pomoć EU-a.

Slovenski financijski problemi nisu na dnevnom redu današnjeg sastanka ministara financija eurozone, naglasio je predsjedatelj eurogrupe, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem.

Pitanje poreznih oaza i bankovne tajne u posljednji je trenutak uvršteno u dnevni red neformalnih dvodnevnih razgovara.

Austrija je danas poručila da će ustrajati u zakonima koji propisuju očuvanje bankovne tajne usprkos pritisku Europske unije da slijedi primjer Luksemburga i počne objavljivati podatke o vlasnicima depozita iz EU-a u sklopu borbe protiv porezne evazije.

Austrija je sada jedina zemlja Europske unije koja još inzistira na institutu bankovne tajne.

"Austrija ne odustaje od bankovne tajne", kazala je ministrica financija Maria Fekter novinarima prije prvog dana razgovora. Naglasila je da ne vjeruje da je potrebna automatska razmjena podataka, kakva je uspostavljena u ostalim zemljama EU-a, te da bi takav mehanizam predstavljao povredu privatnosti.

Ministrica Fekter kritizirala je druge zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju, zbog toleriranja poreznih oaza.

"Brojni centri za pranje novaca i porezne oaze – Kanalski otoci, Gibraltar, Kajmanski otoci, Djevičanski otoci – u neposrednoj su pravnoj nadležnosti Velike Britanije", kazala je.

"Sve su to lokacije poznate po poreznoj evaziji i pranju novca", naglasila je, dodajući da bi se standardi za borbu protiv porezne evazije, nametnuti Cipru, trebali primjenjivati u cijeloj Europi.