Kompanije u eurozoni postale su toliko očajne u potrazi za radnicima, posebice u vrlo traženim zanimanjima poput informatičkih, da su uvele novčane bonuse za pojedine faze selekcijskog postupka.

Financial Times navodi primjer Deutsche Familienversicherunga, brzorastuće osiguravateljne kuće, čiji se osnivač Stefan Knoll dosjetio donedavno nezamisliivog načina privlačenja potencijalnih zaposlenika.

Svi u problemu
Kandidatima čije životopise izdvoji nudi 500 eura ako dođu na prvi razgovor za posao. Prolazak u drugi krug intervjua donosi još 1000 eura, a uspješan završetak šestomjesečnog probnog roka Knollova tvrtka nagrađuje sa čak 5000 eura.

“Posebno je teško pronaći bilo koga sa IT vještinama. Natječemo se s divovima poput Allianza koji bez mnogo problema mogu zaposliti stotine stručnjaka iz cijelog svijeta. No, mi nismo zainteresirani za zaposlenike iz, primjerice, Indije, već želimo ljude odavde, iz Frankfurta”, kaže Knoll.

Njegov neuobičajeni pristup zapošljavanju pokazuje koliko se nestašica radne snage proširila Njemačkom, ali i ostatkom Europe.

Nestašica radnika posebno je vidljiva u djelatnostima IT-a i zdravstvene njege. Radnika nedostaje i u građevinarstvu uslijed ekspanzije građevinske aktivnosti. I ugostiteljima je teško pronaći radnike, prije svega zbog neizvjesnog smjera pandemije koja ta radna mjesta čini posebno nesigurnima zbog mogućih novih epidemioloških mjera.

No, nedostatak radnika primjetan je i u ostalim sektorima. Anketa među 9000 njemačkih kompanija koju su u listopadu proveli razvojna banka KfW i ekonomski institut Ifo pokazala je da 43 posto njih ima problema sa nedostatkom kvalificirane radne snage. To je najviši udjel od ujedinjenja Njemačke 1990. godine.

U Francuskoj 54 posto tvrtki iz uslužnog sektora imaju problema sa zapošljavanjem, najviše od 2000. godine. Međutim, države eurozone sada imaju priliku srezati nezaposlenost koja je jedan od najvećih ekonomskih problema u tom području još od prethodne krize 2008. godine.

Podsjetimo, nakon 2008. nezaposlenost u eurozoni rasla je četiri godine. Sada je rekordno niska, snizivši se u studenom prošle godine na 7,2 posto. Štoviše, primjetno pada i nezaposlenost mladih, pa se spustila na povijesno niskih 15,5 posto.

Superbrzi oporavak
I sve to unatoč činjenici da je završila glavnina programa očuvanja radnih mjesta u vrijeme pandemije. Europska središnja banka procijenila je da je u lanjskoga listopada još samo 1,8 posto radnika u eurozoni bilo “na čekanju” zbog posljedica pandemije, nasuprot 20 posto u travnju 2020. godine.

“Ovo je bio superbrzi oporavak tržišta rada u Europi. Broj zaposlenih nastavit će rasti i u 2022. što će nezaposlenost učiniti rekordno niskom”, ističe Katharina Utermöhl, starija ekonomistica Allianza.

Iako omikron varijanta koronavirusa može djelomično pokvariti optimistične prognoze, ekonomisti ipak očekuju da će zaposlenost nastaviti rasti, potaknuti i europskim planom oporavka vrijednim 800 milijardi eura.

Za razliku od SAD-a i Velike Britanije, u nekim europskim državama, poput Španjolske i Francuske, zaposlenost je premašila predpandemijske razine. U Italiji i Njemačkoj vrlo je blizu tih razina. Na razini cijele EU, udjel zaposlenih na rekordno je visokih 73,5 posto.

No, rast zaposlenosti prati i poboljšanje radnih uvjeta. Primjerice, francuski poslodavci sve više nude ugovore na neodređeno vrijeme, odmičući se od nesigurnog, prekarnog rada, kaže Philippe Martin, predsjednik neovisnog Vijeća za ekonomske analize koje savjetuje tamošnju vladu.

Ugovore na određeno vrijeme namjerava smanjiti i Španjolska, nakon dogovora poslodavaca i sindikata koji još treba biti potvrđen u parlamentu. No, tamošnji ekonomisti smatraju da te reforme nisu dovoljno ambiciozne da bi riješile strukturne probleme španjolskog tržišta rada.