Europske kompanije godinama su zazivale slabiji euro, a sada su ga i dobile, ali vjerojatno u najgorem mogućem trenutku.

Vrijednost zajedničke europske valute i jučer se u prijepodnevnom dijelu trgovanja na valutnim tržištima držala ispod jednog dolara, što je njegova najniža vrijednost u zadnjih 20 godina. Samo tijekom ove godine euro je prema dolaru izgubio 12 posto vrijednosti.

Nimalo blistava situacija
Inače, ovo nije najniži tečaj eura u povijesti eurozone. Rekordno niska vrijednost od 85 eurocenti za dolar zabilježena je 2000. godine. Sadašnje procjene govore da euru ne slijedi takvo potonuće, ali situacija nije nimalo blistava.

U američkoj banci Morgan Stanley smatraju da će vrijednost eura tijekom ovog tromjesečja pasti na 0,97 dolara, što je tečaj koji nije viđen od početka ovog stoljeća. U JP Morganu očekuju da će tijekom ovog polugodišta euro testirati razinu od 0,95 dolara.

Nekoliko je razloga zašto se euru ovo događa. Prvi je rastući kamatni diferencijal između američke središnje banke Fed i Europske središnje banke (ECB). Drugi, sve važniji, jest slabost europskog gospodarstva kojeg je energetska kriza najžešće udarila među velikim svjetskim ekonomijama.

Cijene plina samo su u kolovozu skočile dodatnih 40 posto, a u odnosu na početak godine, taj je energent sada skuplji za 300 posto. Eksplozivno poskupljenje plina za sada ne pokazuje znakove posustajanja, s obzirom da Rusija signalizira daljnje smanjenje isporuka prema Europi, a članice EU-a oslonjene na uvoz iz Rusije s približavanjem zime grozničavo traže plin kod drugih dobavljača.

“Ključ je energija, energija i energija. Ovo je energetska kriza, budimo iskreni, cijene struje su 10 puta više nego prije pandemije i to je šok za sustav”, kaže za Reuters Thomas Costerg, ekonomist investicijske tvrtke Pictet Wealth Management.

“SAD i Europa su na različitim stazama. Svi smo znali da je uvoz energije Ahilova peta Europe i stari kontinent sada plaća cijenu toga”, dodaje Costberg.

Zbog golemog i brzog rasta cijena energije, dosadašnja predviđanja stope inflacije za ostatak godine više ne vrijede, ističu ekonomisti. Treći je razlog status dolara (uz švicarski franak i japanski jen) kao sigurnog zaklona za kapital u nesigurnim vremenima.

Baš zbog inflacije koja je potpuno izmakla kontroli slabiji euro neće donijeti koristi europskim izvoznicima. Primjerice, kompanije iz sastava dioničkog indeksa STOXX 600 više od polovice svojih prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima, od kojih je američko jedno od najvećih.

Primjerice, Airbus svoje zrakoplove naplaćuje u dolarima, a prihode knjiži u eurima. Prema Bloombergovim izračunima, promjena od jednog centa u tečaju eura i dolara podiže (ili spušta) Airbusovu dobit za 130 milijuna eura.

Istaknimo i primjer diva široke potrošnje Unilevera koji je uslijed slabljenja eura za prvo polugodište ubilježio dodatnu zaradu od 1,3 milijarde dolara, dvostruko više nego što su valutne promjene donijele toj kompaniji lani.

Svjetlo na kraju tunela
Međutim, rast profita koje donose valutne turbulencije “pojest” će rastući troškovi poslovanja, posebice ako se radi o sirovinama kojima se trguje u dolaru. K tome, prodajni prihodi kompanija naći će se na udaru pada osobne potrošnje uslijed pada realnih plaća koje jede inflacija te rastućih troškova kućanstva za energiju, kaže za Bloomberg Kenneth Broux, direktor istraživanja u francuskoj banci Société Générale.

Iako je sada teško vidjeti svjetlo na kraju tunela, euro je neuobičajeno podcijenjen u odnosu na američki dolar te sa sadašnje razine nije realno očekivati daljnje značajnije slabljenje te valute, smatra Josip Kokanović, operativni direktor Centra zlata.

“Prije ili kasnije će doći do kompromisa između EU-a i Rusije kada je u pitanju opskrba energijom, što će smanjiti rizik teške recesije u Europi te omogućiti ECB-u da značajnije digne kamatne stope kako bi se borio protiv inflacije.

To će dovesti do veće isplativosti ulaganja u europske obveznice te do masovnog prebacivanja kapitala iz dolara u euro. To će se dogoditi u nešto dužem roku, vjerojatno godinu do dvije”, kaže Kokanović.