U Europsku uniju godišnje se uveze krivotvorene robe za 121 milijardu eura, pokazalo je posljednje izvješće Europske komisije o zaštiti intelektualnog vlasništva, a vodeće izvorište je Kina.

Izvješće koje Bruxelles objavljuje svake dvije godine pokazuje koliko trgovinski partneri Europske unije dobro (ili loše) primjenjuju regulativu o zaštiti intelektualnog vlasništva u svojim jurisdikcijama.

U ovogodišnjem izvješću Kina je još jednom okvalificirana kao najčešći kršitelj prava na intelektualno vlasništvo i svrstana je u prvu skupinu kršitelja.

Ozbiljne zabrinutosti

Iz Kine i Hong Konga dolazi više od 80 posto krivotvorene robe koje su zaplijenili europski carinici, stoji u izvješću. Osim toga, Kina dozvoljava registraciju sumnjivih patenata, njezini sudovi često ne uvažavaju patente stranih kompanija, a vlada ohrabruje inovacije na temelju transfera tehnologije, stoji u izvješću.

U takvom okružju, „kineske kompanije naširoko koriste te tehnologije bez plaćanja adekvatnih rojaliteta“. Doduše, Europska komisija priznaje da je Kina posljednjih godina učinila određene pomake nabolje u zaštiti intelektualnog vlasništva, no „i dalje postoje ozbiljne zabrinutosti“ u vezi provjere patenata, s obzirom da u Kini broj prijava novih patenata raste eksponencijalno.

S obzirom na obujam trgovinskih veza Kine s europskim državama, ne čudi što pitanje zaštite intelektualnog vlasništva brine Bruxelles. Naime, industrijski sektori koji iznadprosječno ovise o korištenju prava na intelektualno vlasništvo zapošljavaju trećinu europske radne snage i zaslužni su za 80 posto izvoza Europske unije. Na meti kritika Bruxellesa našle su se i druge države.

U drugoj skupini kršitelja su Indija, Indonezija, Rusija, Turska i Ukrajina, a okarakterizirane su kao zemlje s „ozbiljnim sistemskim problemima“ u zaštiti intelektualnog vlasništva, a što uzrokuje „značajnu štetu europskim poduzećima“. K tome, u tim je državama od prethodnog izvješća učinjen mali ili nikakav napredak u rješavanju tih problema.

U trećoj skupini su Nigerija, Saudijska Arabija te Argentina, Brazil, Ekvador, Malezija i Tajland. Iako prakse u tim državama štete europskim interesima, obujam štete je daleko manji nego kod država iz prvih dviju skupina. Prema tvrdnjama inozemnih analitičara, zaključci izvješća Europske komisije dijelom odražavaju zaključke drugih zapadnih institucija, poput Američkog ureda za patente i robne marke.

Nedavno objavljeno američko istraživanje utvrdilo je da najveće svjetsko gospodarstvo godišnje trpi štetu zbog krađe intelektualnog vlasništva između 180 milijardi i 540 milijardi dolara. Valja podsjetiti kako je pitanje zaštite intelektualnog vlasništvo jedan od nekoliko razloga trgovinskih tenzija – a koje sve više prerastaju u političke – između Washingtona i Pekinga.

Izračun štete

Europsko izvješće također je pokušalo kvantificirati štetu koju trpe europske kompanije. Izračun pokazuje da krivotvorena roba čini 6,8 posto europskog uvoza iz trećih zemalja, odnosno 121 milijardu eura vrijednosti uvoza.

Najviše štete trpe proizvođači kozmetike i sredstava za osobnu njegu, pa pesticida i zaštitnih sredstava za poljoprivredu te odjeće i obuće. Ti sektori zbog krivotvorenja gube oko 10 posto prodajnih prihoda. Julia Dickenson iz londonskog ureda tvrtke Baker McKenzie za Financial Times je opisala izvješće kao precizan pregled problema s kojim se svaka kompanija, u teoriji, može suočiti.

Prema njezinom mišljenju, pandemija koronavirusa mogla bi dodatno povećati krivotvorenje robe, dijelom zbog porasta internetske trgovine. No, trend je sve primjetniji u području lijekova i medicinske opreme. U tom slučaju, krivotvorenje ne prijeti samo poslovanju, nego i ljudskim životima, ističe Dickenson