Europska komisija poručila je izabranome čileanskom predsjedniku Gabrielu Boricu kako se nada da će njegova administracija lijevog političkog predznaka ispoštovati trgovinski sporazum koji je s Bruxellesom sklopio njegov prethodnik, predstavnik desnice.

Europski povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis izjavio je Financial Timesu kako se nada da će nova administracija, koja vlast preuzima u ožujku i uključivat će i komuniste, poštovati ispregovarani sporazum i staviti svoj potpis na njega.

Francuske rezerve
Dombrovskis isto očekuje i od europskih država, nakon što je Francuska imala određene rezerve prema osvježenom sporazumu koji produbljuje suradnju dogovorenu još u bilateralnom sporazumu iz 2002. godine.

“To je dobar sporazum, kako za Čile, tako i za europske članice koji pojačava našu uzajamnu trgovinu i čini to na održivi način – u stvari, to je najodrživiji trgovinski sporazum koji smo do sada dogovorili”, istaknuo je Dombrovskis.

Dosadašnji Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između Europske unije i Čilea stupio je na snagu u veljači 2003. godine. U posljednjih 10 godina trgovina između Europe i te južnoameričke države stabilno raste, a posljednjih godina EU je uspjela i preokrenuti bilancu u svoju korist.

Naime, 2010. je ukupna robna trgovina vrijedila 14,4 milijarde eura s deficitom na europskoj strani od 3,7 milijardi eura, pokazuju podaci Europske komisije. Višak u trgovini s Čileom počeo se ostvarivati od 2015. godine, a predpandemijske 2019. trgovina je ukupno vrijedila 16,6 milijardi eura uz suficit od 3,6 milijardi eura.

Najzeleniji sporazum
U 2020. godini trgovina je vrijedila 13,4 milijarde eura. No, osvježeni sporazum s Čileom strateški daje Europskoj uniji pristup povoljnom uvozu litija, ključne sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, naglasio je Dombrovskis.

No, Francuska je uspjela u pritisku na Bruxelles da odgodi potpisivanje sporazuma s Čileom i zamrzne trgovinske pregovore s Novim Zelandom.

Naime, predsjednika Emmanuela Macrona u travnju očekuju izbori i ne želi navući gnjev tamošnjih farmera koje brine uvoz jeftine čileanske piletine, tvrde diplomatski izvori.

Inače, Čile je dobio bescarinsku kvotu od 18.000 tona piletine, što je tek 0,2 posto ukupne europske potrošnje te vrste mesa.

Nedavna izborna pobjeda Borica i njegove široke lijeve koalicije okončala je tri desetljeća dugu vladavinu centrističkih vlada koje su privukle investicije u danas najbogatiju državu Južne Amerike.

Njegov izbor unio je nervozu među investitore zbog protivljenja rudarskim projektima. No, na listopadskom sastanku s diplomatima Boric je kazao kako je trgovinski sporazum s EU vrlo bitan za Čile i da će poštovati ispregovarano ako postane predsjednik.

Rodrigo Yáñez, direktor međunarodnih ekonomskih odnosi u čileanskom ministarstvu vanjskih poslova, kazao je kako 60 posto gospodarstva ovisi o izvozu te kako svakom čelniku te zemlje na prvom mjestu moraju biti međunarodna partnerstva.

“Sporazum sa EU je također najzeleniji sporazum koji Čile trenutno ima, a zaštita okoliša ključni je dio Boriceva programa”, dodao je Yáñez.