Srednja i mala poduzeća Europske unije proteklih pet godina su bez sumnje prošli turbulentno razdoblje i vrlo složene gospodarske uvjete koji još uvijek otežavaju njihovo poslovanje, ali su se i dokazali kao bedem razarajućim učincima svjetske financijske krize.

To je jedan je od osnovnih zaključaka Godišnjeg izvješćča o malim i srednjim poduzećima Europske komisije kojeg njezini analitičari nazivaju "testamentom izazova koje su mala i srednja poduzeća prošla prethodnih nekoliko godina". Blagoglagoljivi jezik EK-a prema srednjim i malim poduzećima nije slučajan jer podaci govore da od 100 kompanija u EU, 99 dolazi iz malog i srednjeg poduzetništva, dva od tri zaposlenika EU radi u njima, a na jedan euro dodane vrijednosti, 58 centi se stvara upravo u mali i srednjim poduzećima. 

Nalazi izvješća
Izvješće pokazuje, međutim, da je pri ocjeni poslovanja ovog sektora potreban oprez u optimističkim prognozama jer unatoč pokazateljima da je EU na putu oporavka, mala i srednja poduzeća i dalje se bore da zadrže glavu iznad vode. EK priznaje da su velika poduzeća mnogo brže prebrodila krizu, dok mala i srednja poduzeća i dalje traže put prema sigurnosti. To bi ujedno mogao biti i pokazatelj da unatoč centralnom mjestu koja mala i srednja poduzeća zauzimaju u gospodarskom životu EU, ipak su velike kompanije te koji im daju veći dio posla. Takvi zaključci, međutim, ne znače da mala i srednja poduzeća nisu u središtu pozornosti kreatora gospodarskih politika EU. Ovaj sektor se s krizom ipak nosio mnogo elastičnije nego velike kompanije koje su otpuštale veliki broj ljudi u krizi pa je udar na rast nezaposlenosti ublažen baš zahvaljujući malim i srednjim poduzećima. 

Zapošljavanje radnika
"Nakon obećavajućih godina, mala i srednja poduzeća prolaze kroz kritične trenutke. Iako postoje razlozi za umjereni optimizam, neizbježan zaključak je da teški uvjeti poslovanja i dalje ostaju rizikom za mala i srednja poduzeća zbog čega je potrebno pružiti im potporu kako bi zadržali održivi rast", navodi se u analizi. Iako njihovu važnost dodatno naglašavaju i činjenice da zapošljavaju 88,8 milijuna ljudi u cijeloj EU, te donose 3,6 tisuća milijardi eura dodane vrijednosti u 2013., upravo te brojke govore o njihovoj stagnaciji pa i padu. Njihova dodana vrijednost u 2013. godini vratila se na pretkrizno razdoblje 2008. godine, ali je u njima zaposleno 1,9 milijuna radnika manje nego iz pretkriznog radzoblja.
 

Komisija zbog sporijeg rasta poziva na oprez pa je Ferdinando Nelli Feroci, povjerenik za industriju i poduzetništvo, izjavio: "Poteškoće koje su i dalje prisutne naglašavaju važnost EU i zemalja članica da nastave s naporima u poboljšanju poslovne klime. Nama su potrebna mala i srednja poduzeća koja će stvarati radna mjesta, a indikatori objavljeni u izvješću pokazuju da se mora učiniti mnogo više kako bi se prebrodile prepreke poput otežanog pristupa financijskim izvorima". Srednja i mikro poduzeća  brže se oporavljaju od malih poduzeća, ali im je svima zajedničko da još uvijek zapošljavaju manji broj radnika nego 2008. godine. Najteže su pogođena mala i srednja poduzeća u građevinarstvu i proizvodnji čija dodana vrijednost konstantno pada već petu godinu zaredom, dok su na suprotnom kraju uspješnosti poduzeća koja se bave poslovnim uslugama, kao i informatička, komunikacijska i ona za prodaju nekretnina koji su premašili razine iz pretkriznih vremena. Kako je ovaj sektor zaista golem i različit, Komisija se ipak čuva generalnih ocjena. 
 

Uspješnost članica
Raspon uspješnosti među zemljama članicama također je vrlo širok. Čak je osam zemalja uspjelo svoj sektor malih i srednjih poduzeća povratiti na razine iz 2008. To su Njemačka, Slovačka, Belgija, Austrija, Francuska, Luksemburg, Ujedinjeno Kraljevstvo i Malta. Međutim, među svim ovim zemljama, malo i srednje poduzetništvo samo je u Njemačkoj zabilježilo 10 posto veću zaposlenost u 2013. nego pet godina ranije, dok u ostalim zemljama taj rast varira između dva do 10 posto. Hrvatska, čiji se sektor u pretkrizni vremenima prilično oslanjao na građevinarstvo i nekretnine, očekivano je na dnu. Omjer novostvorene vrijednosti domaćih malih i srednjih poduzeća tek je na 70 posto u odnosu na 2008. godinu, dok je zaposlenost na 85 posto pretkriznih razina. Prema izvještaju EK-a, ispod Hrvatske nalazi se tek Grčka. Osim te dvije zemlje, slabi rezultati sotvareni su i u Cipru, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Irskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj. 

Stanje u Hrvatskoj
Prema Komisijinim podacima, u Hrvatskoj je 2013. godine djelovalo nešto više od 145 tisuća malih i srednjih poduzeća sa 676 tisuća radnika koji proizvode dodanu vrijednost od 10 milijardi eura godišnje. Hrvatska gospodarstvo je 2013. godine ostalo krhko pa je dodana vrijednost malih i srednjih poduzeća nastavila te godine padati petu godinu zaredom kao rezultat pogoršanja trgovinskih uvjeta i potražnje na domaćem tržištu. "Očekujemo skroman rast u 2014. godini kojega će podupirati izvoz i investicije javnog sektora", navode u Komisiji.

Njezini analitičari pokazuju dosta opreza u prognozama za 2014. i 2015. godinu jer smatraju da se pred malim i srednjim poduzećima još uvijek nalazi prilično rizika. Očekuje se rast dodane vrijednosti od 2,8 posto u 2014. godini te 3,4 posto u 2015. Rast zaposlenosti je mnogo skromniji: 0,1 posto u 2014. i 0,7 posto godinu kasnije. "To je neto povećanje od 740.000 novih radnih mjesta, što još uvijek nije dovoljno da u cijelosti nadoknadi gubitke iz 2008. godine", stoji u izvješću. Komisija predlaže određene mjere koje bi EU trebala implementirati na općoj razini, kao i države članice. Riječ je prije svega o olakšavanju pristupa financijskim sredstvima kao najvećoj prepreci za razvoj ovog bitnog dijela ekonomije. Stoga predlaže neka nova rješenja, poput "Sekundarnog tržišta kapitala za MSP", kao i povećanje broja financijskih posrednika na nacionalnoj razini. EK ponovno uvodi ideju "one stop shopa" te preporučuje nastavak poticanja inovacija i internacionalizaciju poduzeća. 

Akt o malim tvrtkama

EK pozvala poduzetnike na javnu raspravu

Europska komisija pokrenula je raspravu kako bi unaprijedila Akt o malom poduzetništvu (SBA) te traži doprinos svih zainteresiranih strana, uključujući poduzetnike i poslovne organizacije.. Akt o malom poduzetništvu sveobuhvatan je skup mjera osmišljenih za olakšavanje života malim poduzećima te se temelji na razmjeni najboljih praksi, potpori internacionalizaciji i poduzetništvu te pristupu financijskim sredstvima. Rasprava o ovom bitnom zakonskom okviru za male i srednje poduzetnike zatvara se 15. prosinca 2014. godine.

Samo za velike korporacije

Mali poduzetnici skeptični prema TTIP-u

Nakon što su pregovori o ugovoru o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU (TTIP) na noge podigle brojne udruge za građanska prava zbog netransparentsnog pregovaranja i davanja korporacijama prevelikih ovlasti, skepticizam prema ugovoru su izrazili i predstavnici malih i srednjih poduzetnika EU. Prema posljednjem istraživanju kompanije UPS Europe, europska mala i srednja poduzeća većinom smatraju da je TTIP stvoren da pomogne samo velikim korporacijama.