Brojna velika poduzeća su uz pomoć poreznih vlasti nekih članica EU-a izbjegavala plaćanje poreza. Europska komisija sad zahtijeva naknadno plaćanje poreza u milijunskim iznosima. Tako su, kako javlja Deutsche Welle, talijanski proizvođač automobila Fiat i međunarodni lanac kavana Starbucks prekjučer dobili pismene obavijesti od povjerenice Europske unije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager kojima ih obavještava da njihove dogovore s poreznim vlastima Luksemburga, odnosno Nizozemske smatra nedopustivom državnom pomoći.

Pravni argument za to je da se Europska komisija kao braniteljica europskih pravila mora se brinuti za korektno tržišno natjecanje, a njega nema tamo gdje neke tvrtke profitiraju od posebnih dogovora o plaćanju poreza, koji ne vrijede i za njihove konkurente.

Europska komisija je najprije počela istraživati šest takvih slučajeva poreznih dogovora. No njih ima na stotine pa i oni mogu očekivati slična upozorenja. Riječ je o poreznim rješenjima donesenim unaprijed izdavanim u Luksemburgu, Nizozemskoj i Irskoj. Takve porezne iznimke su legalne, ali su velikim koncernima godinama pomagale da preko svojih tvrtki-kćeri u europskim poreznim oazama plaćaju jako malo poreza. Ta je praksa kritizirana kao “agresivno izbjegavanje poreza”, kad je izbila afera LuxLeaks i kada su u javnost procurili neki od tajnih dokumenata. Posljedica te afere je bila da od tada Europska komisija traži od država članica EU-a da izdana posebna porezna rješenja dostave Bruxellesu.

U slučaju Starbucksa stvari su još razvidnije. Ovaj lanac kavana je preko tvrtke-kćeri u Nizozemskoj plaćao porez od samo 2,5 umjesto 25 posto. Naknadno bi sad trebao platiti oko 30 milijuna eura. U slučaju Fiata taj je pak iznos mnogo veći. Talijanima se predbacuje da su preko podružnice Fiat Chrysler Finance Europe u Luksemburgu efektivno plaćali samo jedan, umjesto 29 posto poreza. No lista takvih kompanija je poduža, a među onima koje je dosad Europska komisija provjeravala porezna rješenja su divovi poput Amazoan i Applea. Kako tvrdi DW, kod njih se radi o mnogo većim iznosima poreza koji će morati naknadno platiti.

Od početka ovog mjeseca na snazi su nova pravila. Kao odgovor na skandal LuxLeak ministri financija Europske unije dogovorili su automatsku razmjenu poreznih informacija. Time bi trebalo transparentno postati oporezivanje velikih koncerna i spriječena potraga za državama koje njihovim potencijalnim sjedištima omogućuju plaćanje najnižih poreza.

“Riječ je o korektnom tržišnom natjecanju i jednakosti. Nije u redu da neke kompanije izbjegavaju plaćanje poreza. Europska komisija mora stvoriti jednake uvjete tržišnog natjecanja. Čak i ako iznos poreza koji kompanija mora naknadno platiti izgleda razmjerno malen, kao u slučaju Starbucksa 30 milijuna eura”, istaknuo je za DW zastupnik zelenih u Europskom parlamentu Sven Giegold, jedan je od inicijatora borbe za poreznu pravdu i kod velikih koncerna. Međutim, on očekuje da će se tvrtke usprotiviti zahtjevima Bruxellesa i da će uslijediti višegodišnji sudski procesi. Osim toga on zahtijeva da naknadno plaćeni porez ide u proračun EU.

“Bilo bi apsurdno da zemlje koje su sudjelovale u izbjegavanju plaćanja poreza još i profitiraju”, zaključio je Giegold, jedan od europarlamentaraca koji traži da se produži mandat istražnog povjerenstva, koji istječe krajem studenoga. “Još radimo na izvještaju koji smatramo privremenim.”

Inače, bivši luksemburški premijer i sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je prilikom saslušanja pred istražnim povjerenstvom odbacio svaku odgovornost. Međutim, povjerenstvo tek sad dobiva poreznu dokumentaciju koja bi mogla rasvijetliti sustav izbjegavanja poreza u nekim zemljama.