U posljednje dvije godine devet od 10 zemalja nazadovalo je na UN-ovom Indeksu ljudskog razvoja, a uzroci su covid-19, rat u Ukrajini i utjecaj klimatskih promjena.

Indeks ljudskog razvoja uveden je 1990. godine u nastojanju da se promatra dalje od BDP-a kao mjere blagostanja.

Švicarska je ove godine na vrhu indeksa s očekivanim životnim vijekom od 84 godine, s prosječno 16,5 godina provedenih u obrazovanju i prosječnom godišnjom plaćom od 66.000 dolara.

Posljednji na ljestvici je Južni Sudan gdje je očekivani životni vijek 55 godina, ljudi u prosjeku provedu samo 5,5 godina u školi i zarađuju 768 dolara godišnje.

Hrvatska je na 40. mjestu – očekivani životni vijek je 77,6 godina, u školi se prosječno provede 15,1 godina, a prosječna godišnja zarada je oko 30.000 dolara.

Nazadovanja u većini od 191 zemlje uključene u indeks, osobito u pogledu očekivanog životnog vijeka, vratila su zemlje na razine razvoja zabilježene 2016., preokrenuvši 30-godišnji trend.

U SAD-u je, primjerice, očekivani životni vijek pri rođenju pao za više od dvije godine od 2019. U drugim zemljama taj pad je puno veći.

Od uvođenja indeksa mnoge su se zemlje suočile s krizama i nazadovale, no globalni trend se stalno podizao. Prošle godine je indeks sveukupno pao od početka izračuna, a ovogodišnji rezultati učvrstili su taj silazni trend.

Učinak nije bio ujednačen. Dvije trećine bogatih zemalja oporavile su se prošle godine, dok je u većini ostalih zemalja nastavljen pad.

Ovogodišnji indeks temelji se na podacima iz 2021. “No izgledi za 2022. su sumorni”, rekao je Achim Steiner, jedan od autora indeksa, istaknuvši da se više od 80 zemalja suočava s problemima otplate državnog duga.

“Svjedoci smo dubokih poremećaja, čiji će se kraj pojaviti idućih godina”, dodao je.