Proces razvoja vještina traje cijeli život. Budući da se potrebne vještine, kompetencije i kvalifikacije vremenom mijenjaju, one se moraju razvijati u skladu s razvojem tržišta rada.

Međutim, čak ni prije pandemije, najnoviji podaci o pripravništvu, usavršavanju i prekvalifikaciji nisu bili veselo štivo. Više od 20% odraslih u Europi još muku muči s osnovnom pismenošću, manjak vještina otežava poslovanje 70% poduzeća u Europi, a jedan od četiriju MSP-a u EU-u ima velike teškoće u nalaženju kvalificiranog osoblja.

A sada je pandemija koronavirusne bolesti pojačala trendove koji se odnose na vještine na tržištu rada, ubrzavajući i potrebu i prilike za promjenom.

Očekuje se da će prijelaz na resursno-učinkovito, kružno, digitalizirano i niskougljično gospodarstvo stvoriti više od milijun radnih mjesta do 2030., kao i da će samo umjetna inteligencija i robotika stvoriti gotovo 60 milijuna novih radnih mjesta diljem svijeta u sljedećih 5 godina.

U međuvremenu, druga bi se radna mjesta mogla promijeniti pa čak i nestati, a zbog demografske promjene Europa će morati iskoristiti sve svoje talente i raznolikost.

Zelena i digitalna tranzicija

Živimo u doba zelene i digitalne tranzicije, koja strelovito daje novi oblik europskom načinu života, radu i interakciji. Svjetska je pandemija posebice ubrzala digitalnu tranziciju, zbog koje su rad i učenje na daljinu iznenada postali zbilja za milijune radnika – da ne spominjemo jedinstvena nastojanja da naše roditelje naučimo kako da se koriste video aplikacijama.

Sve to znači da sada više nego ikada, EU treba promjenu paradigme o vještinama.

U Europskoj komisiji uvjereni smo da je najbolje ulaganje u našu budućnost ulaganje u ljude, a baš to je namjera novog program vještina za Europu koji smo upravo usvojili. Temeljen na 12 mjera, tom je programu cilj ljude osnažiti da vještine izgrađuju tijekom čitavog života i pokrenuti ulaganja u vještine ljudi diljem cijele Europe.

Za naš će oporavak biti ključno popuniti praznine u vještinama, odraslima naći radna mjesta, osposobiti mlade i potaknuti poduzetništvo.

Jedna od najtežih stvari u recesiji je da obično ne znate tko će ostati bez posla. Danas već vidimo da onima koji su bili na dopustu ili su postali višak u doba ograničenja kretanja trenutačno najviše treba pomoć da se bilo vrate na slična radna mjesta ili potpuno prekvalificiraju.

Naš će novi pakt za vještine okupiti one koji mogu ulagati u vještine, pomoći centralizirati preuzete obveze za osposobljavanje i široko rasprostraniti informacije o vještinama, pomoću kojih će službe za zapošljavanje u javnom i privatnom sektoru moći usmjeriti ljude u onim pravcima za koje nam je poznato da će imati manjak vještina i sve veće prilike za posao.

U početku će težište biti na industrijskim ekosustavima koji su najviše zahvaćeni krizom kao što su sektori zdravstva, graditeljstva, automobilske industrije, prometa i turizma. Ako ulaganja u vještine uskladimo s potrebama gospodarstva, stvorit ćemo dobitnu situaciju za obje strane.

Primjerice, pandemija nas je podsjetila koliko ovisimo o zdravstvenim radnicima, a procjene pak prognoziraju da će doći do povećanja od više od 830.000 novih radnih mjesta, što zajedno s potrebama za zamjenama znači osam milijuna novih radnih mjesta u sektoru zdravstva u sljedećih 10 godina.

Komisija je postavila ambiciozne kvantitativne ciljeve za sljedećih pet godina s ciljem da 120 milijuna ljudi godišnje sudjeluje u učenju ili da osigura da 70% odraslog stanovništva ima barem osnovne digitalne vještine.

Postavljamo jasnu strategiju kako bismo se pobrinuli da vještine dovedu do radnih mjesta te gradimo sveobuhvatni i inkluzivni sustav učenja za odrasle koji će omogućiti usavršavanje vještina na radnim mjestima u svim državama članicama.

Izrađujemo niz preporuka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u kojima određujemo ključne ciljeve za povećanje udjela zaposlenih diplomanata na najmanje 82 % i osiguravamo da najmanje 60 % novih pripravnika može iskoristiti mogućnost učenja na radnom mjestu.

Po meni, ključno je da što god da učinimo u polju vještina bude kompatibilno s našim vrijednostima. A za Europu, to znači da ćemo se pobrinuti da nikoga ne zanemarimo.

To znači osiguravanje jednakog pristupa dodatnim prilikama za usavršavanje svim osobama, bez obzira na njihov spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, uključujući osobe migrantskog podrijetla.

U isto vrijeme trebamo pokriti svako područje, od velikih gradova do ruralnih ili udaljenih područja u čitavom EU-u. To je europski način.

Kontinent učenja

Ovaj kontinent ima veliku tradiciju učenja – europska je povijest izvanredna priča o kreativnosti, otkrićima i napretku. To je priča o muškarcima i ženama koji su se namjerili unaprijediti sebe i svoje zemlje.

Naravno, nijedan sustav ne može podnijeti test vremena bez obnove.

Za Europu, vrijeme je da pomirimo obrasce vještina koje smo oblikovali u prošlosti s njihovom budućom primjenom. Zajedničkim trudom s državama članicama, civilnim društvom i industrijom, uvjeren sam da možemo potaknuti prevrat u vještinama koji će biti konkurentan, otporan na budućnost i društveno pravedan.