Članice Europske unije ne mogu se dogovoriti kako odgovoriti na sve snažniju kinesku nazočnost u Africi kroz kontroverzni infrastrukturni projekt “Pojas i put”.

K tome, Peking vrlo vješto koristi slabosti Zapada, konkretno SAD-a, i u području Bliskog istoka jer jučer objavljeni podaci pokazuju kako je Kina značajno povećala ulaganja u Iraku, jednim od najvećih proizvođača nafte u svijetu.

Kako prenosi Bloomberg, uz podršku Francuske koja tijekom prvog polugodišta predsjeda Europskim vijećem, Europska komisija pokušava uvjeriti nacionalne vlade da se postigne dogovor o planu europskih investicija u Africi vrijednom 20 milijardi eura godišnje.

Novo partnerstvo
Komisija želi da se dogovor postigne do sastanka s afričkim liderima 17. veljače u Bruxellesu. Sastanak bi trebao biti kamen temeljac za novo partnerstvo između Europe i Afrike. Međutim, dužnosnici ističu kako će uspjeh sastanka ovisiti o europskoj velikodušnosti.

Bloombergovi izvori tvrde kako Njemačka smatra da dio projekata koje EU želi predložiti još nisu spremni. Neke vlade, poput mađarske, portugalske i finske, tvrde kako u ovom trenutku ne mogu pristati na financijske obveze jer i dalje rade na nacionalnim proračunima za iduću godinu.

Odnosi Europske unije sa afričkim državama trenutno su zasjenjeni pandemijom koronavirusa. Dio afričkih država prosvjedovao je zbog europskih uvođenja restrikcija na putovanja nakon što je na jugu kontinenta otkriven omikron soj koronavirusa.

Afričke države posebno su bile osupnute činjenicom da je Europska unija donijela takvu odluku bez konzultacije s njima. K tome, Afrika i Europa imale su nesuglasica i oko suspenzije patentnih prava na proizvodnju cjepiva protiv COVID-19.

Prema navodima Bloomberga, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel radi s predsjednikom Emmanuelom Macronom oko dobivanja podrške za plan. Michel ističe da će investicijski paket pomoći u jačanju suradnje s afričkim državama oko migrantskih pitanja, uključujući borbu protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja.

Istovremeno, izbijanje pandemije nije smanjilo kinesku investicijsku prisutnost u Africi, dapače. Kina je u pandemijskoj 2020. uložila gotovo 3 milijarde dolara, 9,5 posto više nego 2019. godine.

Gotovo cjelokupni taj iznos, točnije 2,7 milijardi dolara, odnosi se na nefinancijska izravna ulaganja.Osim što je četvrti ulagač po veličini, Kina je više od desetljeća i najveći afrički trgovinski partner, iako je bilateralna trgovina 2019. pala 10,5 posto, na 187 milijardi dolara.

Međutim, osim u Africi, Kina je sve aktivnija i na Bliskom istoku. Kako navodi Financial Times, Irak je postao najveći regionalni dobitnik golemog infrastrukturnog projekta “Pojas i put”, poznatiji pod kolovijalnim nazivom “Novi put svile”.

Prema podacima iz izvješća Centra za zeleno financiranje i razvoj sveučilišta Fudan u Šangaju objavljenom jučer, Peking je lani u Iraku uložio 10,5 milijardi dolara. Osim razvoja plinskog polja pored iranske granice, kineske kompanije obnovit će i zračnu luku u Nasiriji te sagraditi elektranu u provinciji Karbala.

U prosincu je sklopljen ugovor o gradnji 1000 škola koje će Irak platiti pošiljkama nafte. Analitičari ističu kako želja Kine za produbljivanjem ekonomskih veza s Irakom – drugim po veličini proizvođačem nafte u OPEC-u – koindicira sa stavom arapskih čelnika da SAD više nije tako snažno prisutan na Bliskom istoku.

Iznenađeni analitičari
Kineske ambicije na Bliskom istoku oslikava nekoliko brojki. Iako petogodišnji plan do 2025. ministarstva trgovine predviđa 25-postotno smanjenje iznosa ukupnih kineskih ulaganja u inozemstvu na 550 milijardi dolara, ulaganja u bliskoistočne države skočila su 360 posto. Glavnina novca otišla je u energetske i prometne projekte.

Christoph Nedopil Wang, direktor Centra za zeleno financiranje i razvoj, ističe za FT kako su analitičari bili iznenađeni brojkama o kineskim ulaganjima na Bliskom istoku. “Vjerovali smo da će fokus uglavnom biti na jugoistoku Azije. Osim Bliskog istoka, primjetan je i veliki fokus na Africi”, kaže Wang.

Kina je zacementirala svoju poziciju na Bliskom istoku istovremeno s odlukom predsjednika Joea Bidena o okončanju američke vojne prisutnosti u Iraku te povlačenja savezničkih snaga iz Afganistana te ponovnim povratkom talibana na vlast. SAD i dalje drži 2500 vojnika u Iraku, ali oni uglavnom sudjeluju kao savjetnici iračkih sigurnosnih snaga.

Dok se Kina oslanja na Bliski istok radi uvoza energenata, države u toj regiji sve više uvoze kinesku tehnologiju i šire trgovinu s drugim svjetskim gospodarstvom po veličini. Irak se uspeo na treću poziciju vodećih izvoznika nafte u Kinu, a vladu u Bagdadu zanimaju kineska ulaganja u obnovu zastarjelih bušotina.