Europa je na putu otklanjanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, ali izgleda da ne može ponoviti takav uspjeh s nuklearnom energijom nakon godinu dana rata u Ukrajini.

Ekonomske sankcije EU na ruski ugljen i naftu trajno su preoblikovale trgovinu i ostavile Moskvu u „mnogo lošijem položaju“, navodi Međunarodna agencija za energetiku. Uvoz ugljena je pao na nulu, ilegalan je uvoz ruske nafte brodovima, a samo četiri zemlje je i dalje dobivaju putem plinovoda.

To je drastična promjena u usporedbi s blokom koji je 2020. dobivao 54 posto svog uvoza kamenog ugljena i jednu četvrtinu nafte iz Rusije. Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da zatvori slavine za plin dok se EU sve više okreće isporuci tekućeg prirodnog plina iz drugih krajeva, dovela je do pada oslanjanja na Moskvu s 40 posto opskrbe plinom u bloku prije rata na manje od 10 posto sada.

Ali nuklearna energija se pokazala složenijim čvorom za razvezivanje zemalja EU – i iz povijesnih i iz praktičnih razloga, prenosi Politiko. Kako je konkurencija u globalnom nuklearnom sektoru atrofirala nakon Hladnog rata, Moskva je ostavljena da igra veliku ulogu.

Posljedice rata

Ruski prihodi od energenata porasli 20 posto, ali ne zbog povećane prodaje

Ruski državni atomski gigant Rosatom je 2021. godine opskrbljivao je reaktore bloka EU s 20 posto njihovog prirodnog uranija, obavio je četvrtinu njihovih usluga konverzije i osigurao trećinu njihovih usluga obogaćivanja, prema Euratom Supply Agency(ESA). Iste godine, zemlje EU platile su Rusiji 210 milijuna eura za izvoz sirovog uranija, u usporedbi 88 milijardi eura koliko je blok platio Moskvi za naftu.

Vrijednost uvoza nuklearne tehnologije i goriva vezanih za Rusiju širom svijeta porasla je na više od milijardu dolara (940 milijardi eura) prošle godine, prema istraživanju Kraljevskog instituta za ujedinjene usluge (RUSI). U EU je vrijednost ruskog nuklearnog izvoza pala u nekim zemljama poput Bugarske i Češke, ali je porasla u drugim, uključujući Slovačku, Mađarsku i Finsku, pokazali su podaci RUSI-a koje je podijelio s Politikom.

“Iako je teško izvući konačne zaključke iz onoga što je na kraju vremenski ograničen i nekompletan skup podataka, on jasno pokazuje da još uvijek postoje ovisnost o ruskom nuklearnom gorivu i tržištu za njega”, rekla je Darya Dolzikova, istraživačica u RUSI.

Iako bi uranij iz Rusije mogao biti zamijenjen uvozom iz drugih krajeva u roku od godinu dana — a većina nuklearnih elektrana ima najmanje jednogodišnje dodatne rezerve, prema riječima šefice ESA Agnieszka Kaźmierczak— zemlje s VVER reaktorima izgrađenim u Rusiji oslanjaju se na gorivo koje proizvodi Moskva.

“U EU postoji 18 nuklearnih elektrana koje je projektirala Rusija i sve bi bile pogođene sankcijama”, rekao je Mark Hibbs, viši suradnik u Carnegijevom programu za nuklearnu politiku.

Zbog toga se blok tijekom protekle godine borio i ciljao na rusku nuklearnu industriju — usprkos ponovljenim pozivima Ukrajine i nekih zemalja EU da sankcionira Rosatom zbog njegove uloge u nadgledanju okupirane ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporožju i moguće opskrbe opremom ruske industrije oružja.

Neizvjesnost

Sukob u Ukrajini će prije ili kasnije završiti mirovnim pregovorima, no uvod je u novu geopolitičku sliku svijeta

“Cijelo pitanje sankcioniranja nuklearnog sektora… u suštini je uništeno prije nego što je uopće došlo do značajne diskusije”, rekao je diplomata jedne zemlje EU koji je govorio pod uvjetom ostane anoniman.

Najglasniji protivnik bila je Mađarska, jedna od pet zemalja — zajedno sa Slovačkom, Bugarskom, Finskom i Češkom — koja ima reaktore ruske proizvodnje za koje do sada nema alternativnog goriva.

Bugarska i Češka potpisale su ugovore s američkom tvrtkom Westinghouse za zamjenu ruskog goriva, prema riječima šefice ESA-e Kaźmierczaka, ali proces bi mogao potrajati “tri godine” jer nacionalni regulatori moraju analizirati i licencirati novo gorivo.

“Veći problem” općenito je obogaćivanje i konverzija, dodala je, zbog kroničnog nedostatka kapaciteta diljem svijeta. Za zamjenu Rosatoma moglo bi biti potrebno “sedam do deset godina” – a taj je rok uvjetovan značajnim ulaganjima u sektor.

Premda je Finska prošle godine poništila ugovor o izgradnji nuklearne elektrane ruske proizvodnje na zapadnoj obali zemlje – što je izazvalo tužbu Rosatoma – drugi ne mijenjaju stav.

Novi slovački reaktor Mochovce-3 sovjetskog dizajna VVER pušten je u rad početkom ovog mjeseca, a Rusija će ga opskrbljivati gorivom najmanje do 2026.