Europa se približava gornjoj granici prinosa poljoprivrednih kultura po hektaru jer je gotovo dostignut fiziološki limit biljaka pa nikakvo dodatno gnojenje ili navodnjavanje neće povećati prinose, upozoravaju znanstvenici koje prenosi britanski list Guardian.

Britanija i druge zemlje možda neće moći povećati količinu hrane koju uzgajaju zbog toga što su mnoge kulture blizu svojih fizičkih granica rasta, upozorio je jedan od vodećih znanstvenika-analitičara.

"U Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, zemljama koje su vodeći proizvođači pšenice u zapadnoj Europi, malo je porasta prinosa u posljednjih deset godina. I druge će zemlje uskoro doći do gornjih granica u prinosima tih kultura. Poljoprivredno napredne zemlje dolaze do prirodnih limita što nije bilo očekivano u široj javnosti" kaže Lester Brown, predsjednik instituta Earth u Washingtonu i bivši znanstveni savjetnik američke vlade za poljoprivedne kulture.

"Prinosi riže nisu se u Japanu povećali posljednjih 17 godina. I u Japanu i u Južnoj Koreji prinosi stagniraju na nešto ispod pet tona po hektaru. Kineski prinosi riže približavaju se onima Japana i uskoro bi mogli početi stagnirati", dodaje.

Nakon desetljeća kontinuiranog rasta prinosa po hektaru površina vlade nisu shvaćale značaj zaustavljanja toga trenda i činjenice da će biti puno teže nahraniti dodatnih tri milijarde ljudi koji će na planetu živjeti do 2050. godine, kaže Brown.

"Od 1950. prinosi su se u svijetu utrostručili no ti dani su prošlost i trend se usporio. Od 1950. do 1990. prinosi žitarica rasli su 2,2 posto godišnje od tada 1,3 posto godišnje".

On kaže da dostignuta gornja granica prinosa još nije problem u Europi no u Indiji i Kini će biti. Stanovništvo Indije godišnje se povećava za 18 milijuna ljudi.

Brtianski znanstvenici potvrđuju Brownove analize.