Kompanije koje se bave eksploatacijom plina iz škriljevca u Europi uskoro će dobiti strogi set pravila koji bi Europska komisija mogla objaviti već u prosincu.Plin iz škriljevca nekonvencionalno je fosilno gorivo koje se vadi hidrauličkim frakturiranjem, odnosno lomljenjem stijena smjesom vode i pijeska povezanih kemikalijama.

Dok zagovornici ove metode eksploatacije ističu kako je plin iz škriljevca i više nego dobrodošla alternativa tradicionalnim fosilnim gorivima, njezini protivnici smatraju kako je riječ o po okoliš vrlo opasnom energentu. Cijelo pitanje je u Europi još složenije jer oponenti smatraju da je jedna stvar tom metodom vaditi naftu i plin u Americi koja ima velika, nenaseljena prostranstva, a sasvim druga u gusto naseljenoj Europi.Međutim, Europa trenutno ovisi o uvozu plina iz Rusije, koji posljednjih godina, zbog sukoba Rusije i Ukrajine u pravilu zimi, tijekom vrhunca potrošnje, rezultirao prekidima opskrbe i nesigurnošću. S druge pak strane U SAD-u plin iz škriljevca već drži 16 posto udjela u ukupnoj proizvodnji plina u najvećem svjetskom gospodarstvu.

"Predložit ćemo pravni okvir za eksploataciju plina iz škriljevca u Europi. Želimo postaviti jasan set pravila za poslovni sektor i ulagače te ujedno osigurati da eksploatacija plina iz škriljevca neće negativno utjecati na okoliš i zdravlje ljudi. Kako eksploatacija plina iz škriljevca ima kudikamo veći utjecaj na okoliš nego od konvencionalne nafte ili plina, želimo osigurati da predložena legislativa bude dovoljno robusna da pokrije ta područja", prenosi EurActiv riječi dobro upućenog europskog dužnosnika koji je želio ostati anoniman. Europske direktive su obvezujuće, iako dopuštaju državama članicama utjecaj na njihovo donošenje. Iako prema načelu supsidijarnosti EU ne može državama članicama zabraniti eksploataciju plina iz škriljevca, izvjesno je kako će nova direktiva donijeti niz velikih ekoloških barijera."Pravni okvir mora biti primjenjiv u cijeloj Uniji i ne smije biti samo set labavih smjernica.

U tom bi slučaju bili prepušteni na milost i nemilost različitih nacionalnih mjera i tome kako se one provode", poručio je dužnosnik. Tako je sigurno da će direktiva postaviti pravila za nošenje s rizicima poput ispuštanja stakleničkih plinova, seizmičkih poremećaja, kontaminacije podzemnih voda te upravljanjem zalihama pitke vode te infrastrukturnim problemima povezanim s aktivnostima teške industrije."Poseban problem je pak pitanje metana koji je također staklenički plin. Morat će postojati mehanizmi nadzora njegovih emisija, kao i drugih oblika zagađenja zraka. Sve mora biti pokriveno", ističe dužnosnik.

Metan je pak posebno opasan jer ima mnogo veći staklenički potencijal od ugljičnog monoksidaU EU vjeruju da bi takva zajednička pravila industriji pružila sigurnost, predvidljivost i jasno definirani poslovni prostor diljem kontinenta.  Još je nejasno hoće li nova direktiva biti dio šireg energetskog i klimatskog paketa pravila, čemu je sklon predsjednik EK Jose Manuel Barroso, koji obuhvaća naftne pijeske, smjernice za 2030, pa i shemu trgovine semisijama stakleničkih plinova.

Različiti pristupi

Poljaci oduševljeni, Francuzi zabranili

Ekonomska kriza pogoduje europskim zagovornicima vađenja plina iz škriljevca, posebno uzme li se u obzir energetska revolucija u SAD-u koji je  na putu da postanu izvoznik umjesto uvoznika plina. Lani je cijena plina u SAD-u bila četiri puta niža nego u Europi. Od hidrauličkog frakturiranja najveća očekivanja na starom kontinentu imaju Britanci i Poljaci. Situacija u Poljskoj je tim specifičnija jer je ta država među najizloženijima u slučaju prekida opskrbe iz Rusije. S druge strane Bugarska, Francuska i Španjolaska su zabranile takvu vrstu eksploatacije plina.