Kako digitalizacija gospodarstva postaje trend u cijelom svijetu, tako je potrebno sve više podatkovnih centara, a u tom segmentu Europa predvodi rastom.

Međutim, stari se kontinent tu susreće s proturječnošću – s jedne strane potiče digitalizaciju i zelenu tranziciju, a podatkovni centri zbog goleme potrošnje struje baš i nisu “ekološki ljubimci”.

Kako piše Deutsche Welle, u proteklih 18 mjeseci pandemija je stotine milijuna ljudi prisilila da brojne sate provedu na Zoom video sastancima ili zabavljajući se uz filmove na Netflixu.

A takav skok internetskog prometa zahtijeva dodatne kapacitete u podatkovnom centrima. Iako se u široj javnosti smatra da takve objekte koriste samo velike tehnološke kompanije, činjenica je da podatkovni prostor treba gomila manjih kompanija s obzirom na rasprostranjeno korištenje informatičke tehnologije.

Dogodine dvostruko više

A u ne tako dalekoj budućnosti te će kompanije trebati još više podatkovnog prostora. Već iduće godine globalni internetski promet od 4,2 bilijuna GB bit će dvostruko veći nego 2019. godine.

K tome, broj korisnika mobilnog interneta skočit će sa 3,8 milijardi u 2019. na 5 milijardi do 2025. godine, pokazuju procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Diljem svijeta potražnja za prostorom u podatkovnim centrima snažno raste. Procjene tvrtke za konzalting u sektoru nekretnina CBRE pokazuju da će američko tržište podatkovnih centara ove godine porasti za 14 posto što se tiče kapaciteta potrošnje električne energije.

Indija također svjedoči golemom rastu potražnje za tom vrstom infrastrukture, s obzirom da korištenje interneta rapidno raste u državi od 1,4 milijarde ljudi. No, u Europi je taj rast posebno snažan. Tijekom prvog tromjesečja potražnja za podatkovnim prostorom bila je rekordno velika, dobrim dijelom i u centrima koji se tek grade.

“Sektor bilježi fenomenalnu krivulju rasta od 2016. godine. Unatoč nekim kratkoročnim kašnjenjima na početku, pandemija je ubrzala rast ponude prostora u podatkovnim centrima”, rekao je DW-u Andrew Jay, direktor sektora rješenja za podatkovne centre u CBRE-u.

Procjene konzultantske tvrtke DCP pokazuju da će prihodi europskih podatkovnih centara do 2024. porasti na približno 15 milijardi eura, 46 posto više nego prošle godine. Potražnja za sada ne pokazuje znakove posustajanja.

Tehnologija interneta stvari (IoT), poput autonomnih vozila te snažna rastuća potražnja za uslugama “računalstva u oblaku” u mnogim sektorima gospodarstva podižu vrijednost cijelog tržišta. Povrh toga, pandemija je ubrzala trendove koji su donedavno bili tek u začetku, poput rada od kuće te internetske trgovine.

Međutim, pažnju je počeo privlačiti i utjecaj podatkovnih centara na okoliš. Prema podacima IEA-e, oni trenutno troše 250 TWh struje godišnje, odnosno 1 posto globalne potrošnje. Osim struje, takvi objekti troše i velike količine vode za hlađenje servera.

Primjerice, Google i Amazon u svojim američkim podatkovnim centrima troše godišnje nekoliko milijardi litara vode.

George Kamiya, analitičar IAE-e, ističe kako je ušteda vode područje gdje sektor podatkovnih centara „zasigurno može učiniti više“, zajedno s dekarbonizacijom lanca nabave, smanjenjem elektroničkog otpada te razvojem dodatnih energetski učinkovitih tehnologija.

Stagnacija potrošnje

Međutim, Kamiya dodaje kako se tom sektoru mora priznati da je u posljednjih deset godina mnogo učinio na povećanju energetske učinkovitosti.

„Dok je internetski promet u posljednjih 10 godina porastao 12 puta, potrošnja energije podatkovnih centara u tom je razdoblju ugrubo stagnirala. Neki od velikih operatera podatkovnih centara ujedno su i veliki kupci struje iz obnovljivih izvora, što pomaže umanjiti njihov ukupni ugljični otisak“, naglašava Kamiya.

Primjerice, 2018. je Google s godišnjih 10 TWh te Apple sa 1,3 TWh kupili i proizveli dovoljno obnovljive energije za potpuno zadovoljavanje svojih potreba. Amazon i Microsoft oko polovice potreba za strujom svojih podatkovnih centara zadovoljavaju iz obnovljivih izvora.

No, Kamiya nije uvjeren u tezu da će masovni prelazak na rad od kuće smanjiti ukupne emisije ugljičnog dioksida zbog manjeg zagađenja kojeg emitira promet.

“Ukratko, odgovor je da ne znamo sa sigurnošću odgovor na to pitanje. Ustvari, vrlo je teško procijeniti neto efekt povećane digitalizacije”, kaže analitičar IEA-e. Unatoč ovim kontroverzama, činjenica jest da novi podatkovni centri niču diljem Europe kao gljive poslije kiše.

Nekoliko velikih američkih kompanija, poput CyrusOnea i Vantagea, već je u Europu uložilo znatan novac. Vantage trenutno gradi velike kampuse podatkovnih centara u više europskih gradova, među ostalim i u Ludwigsfeldeu, mjestu nadomak Berlina.

Uobičajeno najpogodnija mjesta za podatkovne centre u Europi skrivaju se iza skraćenice FLAP – Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz. No, u posljednje vrijeme sve je više takvih investicija u Dublinu.

Većinu europskog tržišta čine takozvani “kolokacijski” podatkovni centri kojima upravljaju specijalizirane tvrtke, a iznajmljuju ih različitim kompanijama. No, Andrew Jay pojašnjava kako je glavnina trenutnog rasta broja podatkovnih centara (80 do 90 posto) zasluga potražnje krajnjih korisnika usluga računalstva „u oblaku“ koje pružaju Google, Amazon i Microsoft.