Potpuni "raspad sistema" zahvatio je financijska tržišta nakon što je u nedjelju navečer propala posljednja šansa da Grčka do kraja mjeseca dobije prijeko potrebnu financijsku pomoć.
Uz potop grčkih obveznica, zahtijevani prinosi na španjolske, portugalske i talijanske obveznice u ponedjeljak su dosegli najvišu razinu tijekom ove godine. Prinosi na talijanske i španjolske 10-godišnje obveznice porasli su 11 baznih bodova, a na grčke 92 bazna boda na 12,75 posto. To je, doduše, i dalje jedan postotni bod niže od travanjskog vrhunca. Najvažnije burze u Europi oko 13,30 sati bile su u značajnom gubitku, a najviše je oslabio njemački DAX, čak 1,5 posto.
1,5posto
gubio je u ponedjeljak njemački indeks DAX
Pregovori u nedjelju bili su ključni da se postigne sporazum kako bi bilo vremena da se ratificira u nacionalnim parlamentima članica eurozone. Tako mogućnost da Grčka i nakon lipnja bude imala novca za podmirenje dugova ostaje samo u teoriji. K tome, izlazak najjužnije članice iz zone eura sada je i vrlo realna mogućnost. Da je situacija ozbiljna potvrđuju i riječi europskog povjerenika za energetiku Günthera Öttingera koji je izjavio da je vrijeme da Europa proglasi svojevrsno izvanredno stanje.
"Moramo izraditi plan jer je Grčka pala u izvanredno stanje. Dobava energije, plaće za policajce, medicinske potrepštine i lijekovi moraju biti osigurani", ustvrdio je Öttinger za Reuters. Za to vrijeme premijer Aleksis Cipras za grčke medije hladnokrvno izjavljuje da će Atena strpljivo čekati dok vjerovnici ne prihvate realnost. "Nemamo pravo pokopati europsku demokraciju na mjestu gdje je rođena", kazao je Cipras. Ministar financija Janis Varufakis pak tvrdi da Grčke ne želi izaći iz eurozone, a da se dogovor može postići ako se uključi kancelarka Angela Merkel.
12,75posto
dosegnuo je prinos na grčke obveznice
Uzrok propasti i nedjeljnih razgovora jest pitanje mirovina na čije rezanje Atena ne želi ni čuti. Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog toga se povukao iz pregovora, a glavni ekonomist te institucije Olivier Blanchard napisao je da mirovine i plaće javnih službenika čine 75 posto grčke proračunske potrošnje. "Ostalih 25 posto već je srezano do kosti", dodaje Blanchard.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu